Europska komisija: Prijava protiv Karamarka mora se istražiti!

Nakon što tjednima na informaciju o kaznenoj prijavi protiv ministra Tomislava Karamarka ni na koji način javno nije reagirala niti jedna hrvatska institucija, stigla je reakcija Europske Komisije, odnosno njegova Odjela za proširenje.

U pismu kojega je Dirk Lange, šefa Odjela za Hrvatsku u Upravi za proširenje, uputio Partnerstvu za društveni razvoj, stoji između ostalog da će tijela Republike Hrvatske morati na odgovarajući način postupiti u odnosu na kaznenu prijavu protiv ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka, te da će Europska Komisija nastaviti monitoring napretka Republike Hrvatske, uključujući i kontinuirani razvoj sustava praćenja provedbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa u poglavlju 23, Pravosuđe i ljudska prava.

Dok hrvatske institucije šute, europske su vrlo jasne

>>> EKSKLUZIVNO Swoboda: Vlada mora dati istražiti Tomislava Karamarka

Pridodamo li tom pismu i nedavnu izjavu Hannesa Swobode, u kojoj je izvjestitelj Europskog parlamenta u razgovoru za portal Dnevno istaknuo 'da se nada da će Vlada reagirati na optužbe protiv ministra unutarnjih poslova, te da se Vlada, kao i nadležne institucije, moraju osvrnuti na svaku takvu optužbu', jasno je da institucije EU neće olako prijeći preko optužbi protiv hrvatskog ministra unutarnjih poslova.

Podumljak: Da je netko reagirao, ne bismo se obraćali EU

- Bili smo, nažalost, prisiljeni obratiti se Europskoj komisiji, jer hrvatske institucije nisu uopće reagirala na kaznenu prijavu, kao ni na objavu rezultata istraživanja prema kojima postoje vrlo ozbiljne sumnje u sukob interesa ministra Karamaraka, kao i sumnje u počinjenje ozbiljnih kaznenih djela. Podsjećam da smo se s tim informacijama najprije obratili saborskom Antikorupcijskom vijeću, saborskom Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa, USKOK-u i DORH-u, premijerki Kosor, te predsjedniku Josipoviću, kao i klubovima zastupnika političkih stranaka, no nitko od njih nije dosad na bilo koji način reagirao. A moglo se sastati Mandatno-imunitetno povjerenstvo da odluči treba li ministru ukinuti imunitet, moglo se sastati Antikorupcijsko vijeće, moglo se sastati Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interese, ili su zastupnici mogli tražiti zaštitu javnog interesa ili formirati povjerenstvo koje bi ispitalo cijeli slučaj... Predsjednik Republike je mogao zbog svega sazvati sjednicu VNS-a, a slično je mogla reagirati i premijerka, no nitko od njih nije učinio baš ništa. Sramota je, dakle, da prije hrvatskih institucija reagira Europska komisija – napominje Munir Podumljak, predsjednik Partnerstva za društveni razvoj, te dodaje da će PSD nastaviti inzistirati na odgovarajućim mjerama u predmetu Ministra unutarnjih poslova, te da će iskoristiti sva zakonita sredstva kako bi se ministra Karamarka dovelo pred lice pravosudnih organa, te kako bi se osiguralo postupanje tijela za sprječavanje sukoba interesa.

Miljević: DORH mora istražiti sve navode iz prijave

>>> 'I Šeks i Karamarko umiješani su u priču o mitu za Dragu Tadića'

A što o cijelom slučaju kažu predstavnici pravne struke, odnosno dovoljno upućeni i dovoljno hrabri političari, uspjeli smo doznati od odvjetnika Veljka Miljevića, koji je u nekoliko slučajeva na sudu zastupao ministra Karamaraka, ali i od Gorana Beusa Richenbergha, saborskog zastupnika HNS-a, koji je itekako upućen u cijeli slučaj, a koji se, za razliku od ostalih političara s kojima smo bezuspješno pokušali razgovarati o istoj temi, ne ustručava govoriti o ministru unutarnjih poslova.

- Točno je da sam u prošlosti u nekoliko procesa zastupao gospodina Karamarka, no svejedno vam neću uskratiti odgovor na vaše pitanje o kaznenoj prijavi protiv njega. Državno odvjetništvo jednostavno mora provjeriti svaku kaznenu prijavu, pa tako i ovu koju je protiv Karamarka podnio Munir Podumljak, te donijeti rješenje prema kojem se ili ide u postupak po toj prijavi, ili se prijava odbacuje. DORH je, dakle, dužan provjeriti navode iz prijave, utvrditi je li ponuđena dokumentacija autentična i vjerodostojna, te na osnovu toga odlučiti što će dalje s tom prijavom. Ako Državno odvjetništvo odluči odbaciti prijavu, ono je o tome dužno obavijestiti podnositelja prijave, koji onda može sam nastaviti daljnji progon. U jednostavnijim predmetima, gdje se informacije iz prijave ne trebaju dugo provjeravati, ta procedura bi trebala trajati relativno kratko, dakle do dva mjeseca. U složenijim slučajevima, taj postupak traje znatno duže. I to je to – odvjetnički hladno i precizno pojasnio je cijelu proceduru odvjetnik Veljko Miljević.

Richembergh: Od Karamarka sam očekivao ozbiljniju reakciju

Saborski zastupnik Goran Beus Richembergh složio se s Miljevićevim tvrdnjama da je DORH već trebao početi prikupljati i provjeravati informacije o cijelom slučaju, no dodao je da ga brine to što sam ministar Karamako nije javnosti podastro uvjerljive činjenice kojim bi odbacio sve sumnje o kojima je bilo govora i u nedavnoj Latinici, kao i u emisiji 'Nedjeljom u 2'.

>>> Karamarko: Previše je ljudi pogođeno da bih ja ostao netaknut

- Od ministra unutarnjih poslova očekivao sam ozbiljniju reakciju na optužbe koje ni u kom slučaju nisu na razini čaršijskog trača, već su poduprte ozbiljnim dokumentima. Demanti tipa: 'neću vam ništa reći, pa vi provjeravatje sami', kakvog je Karamarko poslao javnosti, nikako me ne zadovoljava, jer je Tomislav Karamarko, prije svega, na čelu Ministarstva unutarnjih poslova, dakle u resoru koji je posebno osjetljiv i gdje je vrlo važno odmah otkloniti bilo kakve sumnje u eventualni sukob interesa ili počinjenje nekih kaznenih djela. Nije, dakle, dobro da ministar ostavlja prostor za sumnju u vrh policije ili u MUP, jer u tom slučaju te institucije u javnosti gube svoju vjerodostojnost. A Karamakova najava da će tužiti Podumljaka, sugerira samo jedno: da će o cijelom slučaju biti govora tek za godinu, dvije, što je svakako prekasno – primijetio je Goran Beus Richembergh, te dodao da ga ne čudi brza reakcija Europske komisije.

'Pokazalo se da je monitoring dobar za Hrvatsku'

- Poznato je da je Europska komisija prilično osjetljiva na pitanja korupcije i sukoba interesa državnih dužnosnika, što spada u poglavlje 23 i zato me ne čudi njihov interes za cijelu priču. Sada se, osim toga, vidi zbog čega je bilo pametno uvođenje monitoringa nad Hrvatskom. Jer očito je da nama treba dodatni poticaj, da bi bolje funkcionirali – zaključuje Beus Richembergh uz napomenu da on čvrsto vjeruje da je Državno odvjetništvo reagiralo na cijeli slučaj, te da u tišini prikuplja sve potrebne informacije, na osnovu kojih će već znati ispravno postupiti.