Hrvatski laburisti upozoravaju Vladu RH da u interesu građana ne nasjeda na najnoviji prijedlog nekih banaka da se problem devizne klauzule riješi takozvanim 'balon kreditima'.

„Smatramo da je to opasan pokušaj da se građane Hrvatske dodatnooptereti kreditima i baci ih u još veće dužničko ropstvo", rekao je Dragutin Lesar.

- Banke do danas nisu snosile apsolutno nikakav rizik vezan uz deviznu klauzulu, a ovi prijedlozi su samo bacanje pijeska u oči građana ili kako bi narod rekao - 'isto sranje, drugo pakovanje' - dodao je.

Može li gore: Franak u jednom danu sa 6,54 na 6,72 kune

Zašto je prijedlog štetan?

'Balon krediti' ili krediti s ostatkom vrijednosti su prijedlogbanaka, koji je Vlada očito naivno prihvatila, a znači da opet cjelokupni teret valutne klauzule snose građani koji imaju kredit ušvicarskim francima, dok banke ne snose apsolutno nikakav rizik.

Građani Hrvatske snose četiri rizika koje su im nametnule banke svojomvoljom:

a. (1) visoka kamatna stopa - koju banke jednostrano oblikuju

b. (2) devizna klauzula - koja valutni rizik u cijelosti prebacuje nakorisnike kredita

c. (3)promjenljiva kamatna stopa - banka uvijek može jednostranomijenjati kamatne stope nakon ugovaranja kredita

d. (4) hipoteka, osiguranja, jamci - banka se za svaki stambeni kreditosigura na tri načine: hipotekom, životnim osiguranjem i jamcimaodnosno sudužnicima

3. Bilo koji prijedlog banaka da pokušaju ublažiti teret devizneklauzule nemoguće je kvalitetno ocijeniti sve dok HNB javno ne kažekoja je valutna struktura pasive banaka. Naime, da bi banke građanima ipoduzećima mogle plasirati kredite, one se zadužuju u inozemstvu,najčešće kod banaka - majki. Valutna struktura pasive banaka otkrivau kojoj su valuti banke u Hrvatskoj uzimale kredite u inozemstvu te dali su time što su plasirale kredite u švicarcima ostvarivale ekstraprofit. Do sada ni jedna banka u Hrvatskoj ne želi otkriti taj podatak,a HNB ima podatak o valutnoj strukturi pasive za svaku pojedinačnubanku.

4. Osim toga, do sredine 2008.godine banke su od građana prilikompotpisivanja ugovora o kreditu jednostrano nametnule da u slučajunevraćanja kredita imaju pravo plijeniti cjelokupna primanja. Tek nakonšto je Sabor 2008. donio Zakon prema kojem je moguće plijeniti samojednu trećinu plaće, banke su promijenile svoju dotadašnju praksu, noobzirom da zakon ne djeluje retroaktivno, građanima koji su tadapotpisali takve ugovore, a danas ih nisu u stanju vraćati, banke potadašnjim valjanim ugovorima danas imaju pravu plijeniti cjelokupnaprimanja.

Hrvatski laburisti predlažu:

1. Tražimo da guverner Rohatinski javno iznese podatak o valutnoj strukturi pasive banakada bi se mogao bilo koji prijedlog banaka tatemu devizne klauzule kvalitetno ocijeniti.

2. Predlažemo da se svi krediti dani u švicarskim francima pretvore ukredite u kunama bez dodatne naknade i po tečaju od 31.12.2010.godine,a kamatnu stopu vezati uz eskontnu stopu HNB-a kako bi se onemogućilobankama da samovoljno podižu kamate. U vrijeme kada Sabor ne zasjeda,Vlada ima ovlasti da to provede donošenjem posebne uredbe sa zakonskomsnagom. Naravno, ako želi zaštititi hrvatske građane koji su do sadasnosili sav teret devizne klauzule, a ne banke koje do sada nisu snosilenikakav rizik.
 
 
Izvor: Dnevno.hr
Autor: dnevno.hr
Photo: Igor Kralj/PIXSELL
Objavljeno: 3. 8. 2011.