Doprinosi: siromašni daju šest, a bogati 35 posto bruto dohotka
ANALIZA Porezni prihodi i bruto primanja građana
Dok su građani s najvišim primanjima opterećeni doprinosima i porezom na dohodak, PDV, trošarine i ostali porezni oblici najviše udaraju po leđima najsiromašnijih građana
Marina ŠUNJERGA
(VJESNIK) Koliko je porezno opterećenje građana i koliki dio svoje bruto zarade odvajaju za državu izračunao je Ivica Urban, znanstvenik iz Instituta za javne financije. Detaljna analiza poreznih prihoda i bruto primanja građana pokazala je da je prosječno porezno opterećenje u Hrvatskoj 2008. iznosilo 38 posto.
Taj se porezni klin odnosi na svakog stanovnika Hrvatske, a istraživanje je obuhvatilo glavne skupine poreza, odnosno porez na dohodak s prirezom, PDV, trošarine, doprinose za socijalno osiguranje i RTV pristojbu.
38 posto iznosilo je 2008. prosječno porezno opterećenje u Hrvatskoj
Iako je prosječno porezno opterećenje ispod 40 posto, porezi su uglavnom progresivni i znatno više oporezuju stanovnike s većom brutom zaradom, od onih koji zarađuju manje. Tako Hrvati s bruto dohotkom od 1300 kuna plaćaju tek 300 kuna poreza, dok građani iz skupine čiji dohodak premašuje 6300 kuna prosječno za poreze izdvoje oko 4300 kuna mjesečno.
Treba napomenuti da su u najviši od deset razreda, koliko ih je autor koristio, uključeni svi građani s primanjima većima od 6300 kuna, pa je u toj otvorenoj skupini najveća razlika među članovima. Tako je najviši mjesečni bruto dohodak obuhvaćen istraživanjem iznosio 41.500 kuna, od čega je 22.000 kuna potrošeno za plaćanje poreza.
Postotno opterećenje ilustrira enormne razlike u poreznom opterećenju pojedinih skupina društva. Iako je razlika u ukupnom opterećenju od najniže do najviše kategorije dohotka tek 13 posto, pri čemu građani koji ostvaruju najviše dohotke troše 46 posto na plaćanje poreza, veliku razliku stvara struktura tog opterećenja.
Tako Urban u svojoj studiji ističe da doprinosi i porez na dohodak uzimaju 35 posto dohotka građanima s najvišim prihodima, dok je udjel tih poreza u skupini s primanjima do 1300 kuna po osobi tek 6 posto. Ti građani porez na dohodak u stvari ni ne plaćaju zahvaljujući osobnom odbitku, a riječ je o skupini u kojoj prevladavaju uzdržavani članovi obitelji i djeca s udjelom zaposlenih od tek 5 posto. S druge strane, većinu najbogatije skupine, odnosno 61 posto, čine zaposleni građani.
I dok su građani s najvišim primanjima opterećeni doprinosima i porezom na dohodak, PDV, trošarine i ostali porezni oblici najviše udaraju po leđima najsiromašnijih građana. Ipak, kada bi se iz poreznih oblika izdvojili doprinosi, porezno opterećenje iznosilo bi oko 19 posto.
Porezi obuhvaćeni istraživanjem iznosili su ukupno 105 milijardi kuna i činili su 79 posto prihoda opće države u 2008., ali do ukupnog iznosa evidentirano je 67 milijardi kuna poreznog opterećenja, s obzirom na to da je mikrosimulacijski model, kojim se autor koristio na podacima iz Ankete o potrošnji kućanstava, izračunao trošarine samo za izdatke koji se mogu izravno povezati s osobnom potrošnjom kućanstava. Tako je uračunata trošarina na benzin koju je građanin kupio za osobne potrebe, a ne i teret koji snosi posredno, poput benzina koji koristi gospodarstvo u proizvodnji dobara. Kod trošarina na pivo i alkoholna pića model pokriva samo potrošnju kod kuće, a ne u ugostiteljskim objektima, a nisu uračunati ni porezi prikupljeni iz turističke i državne potrošnje.
38 posto iznosilo je 2008. prosječno porezno opterećenje u Hrvatskoj
Iako je prosječno porezno opterećenje ispod 40 posto, porezi su uglavnom progresivni i znatno više oporezuju stanovnike s većom brutom zaradom, od onih koji zarađuju manje. Tako Hrvati s bruto dohotkom od 1300 kuna plaćaju tek 300 kuna poreza, dok građani iz skupine čiji dohodak premašuje 6300 kuna prosječno za poreze izdvoje oko 4300 kuna mjesečno.
Treba napomenuti da su u najviši od deset razreda, koliko ih je autor koristio, uključeni svi građani s primanjima većima od 6300 kuna, pa je u toj otvorenoj skupini najveća razlika među članovima. Tako je najviši mjesečni bruto dohodak obuhvaćen istraživanjem iznosio 41.500 kuna, od čega je 22.000 kuna potrošeno za plaćanje poreza.
Postotno opterećenje ilustrira enormne razlike u poreznom opterećenju pojedinih skupina društva. Iako je razlika u ukupnom opterećenju od najniže do najviše kategorije dohotka tek 13 posto, pri čemu građani koji ostvaruju najviše dohotke troše 46 posto na plaćanje poreza, veliku razliku stvara struktura tog opterećenja.
Tako Urban u svojoj studiji ističe da doprinosi i porez na dohodak uzimaju 35 posto dohotka građanima s najvišim prihodima, dok je udjel tih poreza u skupini s primanjima do 1300 kuna po osobi tek 6 posto. Ti građani porez na dohodak u stvari ni ne plaćaju zahvaljujući osobnom odbitku, a riječ je o skupini u kojoj prevladavaju uzdržavani članovi obitelji i djeca s udjelom zaposlenih od tek 5 posto. S druge strane, većinu najbogatije skupine, odnosno 61 posto, čine zaposleni građani.
I dok su građani s najvišim primanjima opterećeni doprinosima i porezom na dohodak, PDV, trošarine i ostali porezni oblici najviše udaraju po leđima najsiromašnijih građana. Ipak, kada bi se iz poreznih oblika izdvojili doprinosi, porezno opterećenje iznosilo bi oko 19 posto.
Porezi obuhvaćeni istraživanjem iznosili su ukupno 105 milijardi kuna i činili su 79 posto prihoda opće države u 2008., ali do ukupnog iznosa evidentirano je 67 milijardi kuna poreznog opterećenja, s obzirom na to da je mikrosimulacijski model, kojim se autor koristio na podacima iz Ankete o potrošnji kućanstava, izračunao trošarine samo za izdatke koji se mogu izravno povezati s osobnom potrošnjom kućanstava. Tako je uračunata trošarina na benzin koju je građanin kupio za osobne potrebe, a ne i teret koji snosi posredno, poput benzina koji koristi gospodarstvo u proizvodnji dobara. Kod trošarina na pivo i alkoholna pića model pokriva samo potrošnju kod kuće, a ne u ugostiteljskim objektima, a nisu uračunati ni porezi prikupljeni iz turističke i državne potrošnje.
Preuzeto s: nhs.hr