Direktor HPB-a zarađivao mnogo više nego premijerka
(Tportal)
DRŽAVNA BANKA PREČULA VLADINU MJERU
Dok premijerka Kosor uveseljava javnost pričama o štednji na spajalicama u boji, u državnim se tvrtkama primjenjuje posve drukčija praksa. Tako je direktor Hrvatske poštanske banke (HPB) Čedo Maletić, unatoč Vladinom ograničenju plaća u državnim tvrtkama na 17.000 kuna, i uz blagoslov Nadzornog odbora u kojemu predsjedava državni tajnik iz Ministarstva financija Zdravko Marić, više od godinu dana primao mjesečnu plaću od oko 37.000 kuna neto
Predsjednik uprave HPB-a, koji je preuzeo aferama potresenu državnu banku u rujnu 2009. godine, oglušio se na Vladinu odluku iz srpnja 2009. o utvrđivanju plaća za čelnike tvrtki koje su u većinskom državnom vlasništvu. Za potrebe antirecesijske kampanje, Kosoričina Vlada kao jedno od rješenja u borbi protiv krize smislila je ograničenje plaća državnih direktora na 17.000 kuna mjesečno, odnosno propisano je kako one ne smiju biti više od 3,2 prosječne plaće u RH.
Prema informacijama iz bankarskih krugova, Čedo Maletić i članica Uprave HPB-a Dubravka Kolarić primali su mjesečnu plaću od oko 37.000 kuna svaki, jednako kao i njihovi u aferu Bankomat upleteni prethodnici Josip Protega i Ivan Sladonja, što je protivno Vladinoj odluci i čak dvostruko više od plaće aktualne ministrice financija Dalić, ali znatno bolje nego promijerka. Iako je u HPB-u tportalu potvrđeno da je do usklađivanja plaća uprave s Vladinom odlukom ipak došlo, no tek početkom 2011, ostaje činjenica da su Maletić i Kolarić primili 'nedozvoljeno' visoku plaću šesnaest mjeseci. U banci nisu htjeli komentirati razdoblje ignoriranja odluke.
Zbog nepoštivanja iste uredbe, Vlada je nedavno smijenila šefa Jadroplova Stipu Papića jer je nimalo 'antirecesijki' u državnoj brodarskoj kompaniji uspio mjesečno zarađivao 52.000 kuna. No između Papića i Maletića stoji bitan znak razlikovanja: dok je Jadroplov državni gubitaš, Maletić slovi kao uspješan krizni menadžer koji je uspio stabilizirati banku pred propašću. Ona je u Protegino vrijeme dodjeljivala kredite bez kriterija, 'rođacima' i političkoj klijenteli, zbog čega je 2009. zaključila s gubitkom od oko 450 milijuna kuna. S novom upravom, u 2010. banka je ostvarila dobit od 50 milijuna kuna.
Kosoričina populistička i kratkovidna odluka o rezanju plaća očito je nepoticajna i neproduktivna u državnim tvrtkama koje djeluju na konkurentnom tržištu kao što je bankarsko, jer tvrtke ostavlja bez najkvalitetnijih kadrova. No ostaje činjenica da su pravila igre zadana te da bi ih državni menadžeri morali poštovati. Ili se konačno javno suprotstaviti premijerkinom populizmu, pa i pod cijenu odlaska na slobodno tržište gdje ih potencijalno očekuju višestruko veće plaće.
Prema informacijama iz bankarskih krugova, Čedo Maletić i članica Uprave HPB-a Dubravka Kolarić primali su mjesečnu plaću od oko 37.000 kuna svaki, jednako kao i njihovi u aferu Bankomat upleteni prethodnici Josip Protega i Ivan Sladonja, što je protivno Vladinoj odluci i čak dvostruko više od plaće aktualne ministrice financija Dalić, ali znatno bolje nego promijerka. Iako je u HPB-u tportalu potvrđeno da je do usklađivanja plaća uprave s Vladinom odlukom ipak došlo, no tek početkom 2011, ostaje činjenica da su Maletić i Kolarić primili 'nedozvoljeno' visoku plaću šesnaest mjeseci. U banci nisu htjeli komentirati razdoblje ignoriranja odluke.
Zbog nepoštivanja iste uredbe, Vlada je nedavno smijenila šefa Jadroplova Stipu Papića jer je nimalo 'antirecesijki' u državnoj brodarskoj kompaniji uspio mjesečno zarađivao 52.000 kuna. No između Papića i Maletića stoji bitan znak razlikovanja: dok je Jadroplov državni gubitaš, Maletić slovi kao uspješan krizni menadžer koji je uspio stabilizirati banku pred propašću. Ona je u Protegino vrijeme dodjeljivala kredite bez kriterija, 'rođacima' i političkoj klijenteli, zbog čega je 2009. zaključila s gubitkom od oko 450 milijuna kuna. S novom upravom, u 2010. banka je ostvarila dobit od 50 milijuna kuna.
Kosoričina populistička i kratkovidna odluka o rezanju plaća očito je nepoticajna i neproduktivna u državnim tvrtkama koje djeluju na konkurentnom tržištu kao što je bankarsko, jer tvrtke ostavlja bez najkvalitetnijih kadrova. No ostaje činjenica da su pravila igre zadana te da bi ih državni menadžeri morali poštovati. Ili se konačno javno suprotstaviti premijerkinom populizmu, pa i pod cijenu odlaska na slobodno tržište gdje ih potencijalno očekuju višestruko veće plaće.
Izvor: Tportal
Autor: Oriana I. Novokmet
Objavljeno: 4. 3. 2011.