Čim uđemo u EU, prestaje borba protiv korupcije, a krivci ostaju nekažnjeni!

Znoj koji se ovih dana cijedi niz lica hrvatskih političara uključenih u pregovore s EU, njihovo uporno skrivanje detalja pristupanja, kao i nagli preokret u procesu zatvaranja poglavlja 23, za mnoge su analitičare pouzdani znak da političke elite imaju neke posebne, široj javnosti nepoznate, razloge za žurbu i tajnovitost pri kucanju na vrata Bruxellesa.

Zbog čega tako panično žure, zašto još uvijek kriju uvjete pod kojima ulazimo u Europsku uniju, te zbog čega su datum referenduma prebacili iza datuma potpisivanja Ugovora o pristupanju, pokušali smo doznati u razgovoru s političkim aktivistima, čelnicima nevladinih udruga, i s vjerodostojnim političarima. Na kraju smo došli do vrlo zanimljivih saznanja.

- Još ne znam kako ću glasati na referendumu, jer još nisam upoznat s detaljima zatvorenih poglavlja, odnosno s uvjetima koje moramo zadovoljiti da bi ušli u EU. Ti detalji odavno su trebali biti objavljeni i narodu protumačeni, no vladajuća koalicija još uvijek uporno odbija objaviti te informacije. Ne znam, primjerice, hoće li se ukinuti dohodovna potpora kakvu danas primaju hrvatski poljoprivrednici, a koja ne ovisi o proizvodnji, već se dodjeljuje na temelju vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem. Ne znam, također, što će biti s hrvatskom brodogradnjom. A dok sve to ne saznam, ne mogu ni znati kako ću glasati na referendumu – vrlo precizno i slikovito svoje dvojbe pojašnjava Dragutin Lesar, jedan od rijetkih saborskih zastupnika koji se unaprijed nije opredijelio za bezuvjetnu podršku ulasku Hrvatske u EU i koji priznaje da tajnovitost i silna žurba kakvu pokazuju političari uključeni u pregovore, kao i odluka o odgodi referenduma, kod njega bude u najmanju ruku loše predosjećaje.

Langer: Rumunjska ministrica činila je čuda, no u EU je brzo smijenjena

- Naravno da je žurba i nervoza političke elite vrlo sumnjiva, te se zato i bojim da bi nam se moglo dogoditi ono što se dogodilo Rumunjskoj. I tamo je, naime, pod pritiskom EU pravosuđe prije ulaska te zemlje u Uniju pokušavalo raščistiti i procesuirati korupciju na najvišim razinama. Tadašnja rumunjska ministrica pravosuđa, Monika Macovei, činila je čuda o kakvim mi u Hrvatskoj možemo samo sanjati. Uhitila je i procesuirala čak oko 150 visokih državnih dužnosnika, političara i drugih osoba na javnim funkcijama, a među njima i bivšeg rumunjskog premijera te četiri ministra. U to je vrijeme (2007.) Monika Macovei bila slavljena i u Rumunjskoj i u EU, te je proglašena i europejkom godine, da bi odmah nakon ulaska Rumunjske u Uniju bila smijenjena, a nakon toga gotovo svi uhićeni političari pušteni su na slobodu i na kraju su, zbog izmijenjene situacije u pravosuđu, ostali nekažnjeni - upozorava Bruno Langer, politički aktivist bez dlake na jeziku, koji je uvjeren da Hrvatska ne treba slušati svoje mahom korumpirane političare, već da bi za nas bilo bolje da se antikorupcijska kampanja dovrši prije ulaska Hrvatske u EU, odnosno da bi s ulaskom u EU trebali pričekati sve dok sudovi ne donesu pravomoćne presude u najvećim korupcijskim aferama. Jer u suprotnom će, tvrdi Langer, svi krivci za veliku pljačku Hrvatske, slično kao i u Rumunjskoj, ostati nekažnjeni.

Podumljak: Unija se ne smije miješati u unutrašnje stvari članice

- Laura Stefan, s kojom surađujemo već godinama, a koja je u Rumunjskoj i u EU poznata kao veliki borac protiv korupcije, upozorila nas je da će raščišćavanje kriminala i korupcije i kod nas najvjerojatnije završiti onog trenutka kada Hrvatska završi pregovore s EU. Ona to tvrdi na osnovu sličnog rumunjskog iskustva, koje je pokazalo da borba protiv korupcije u visoko korumpiranim zemljama traje samo dok to uvjetuje netko izvana (Europska unija), te da kampanja obično prestaje kada prestane i pritisak na pravosuđe te zemlje. A budući da se EU, nakon ulaska neke zemlje u tu asocijaciju više ne smije miješati u unutarnje stvari svoje članice, antikorupcijska kampanja bi i u Hrvatskoj, nakon slavlja kojeg u očekivanju odluke Bruxellesa vladajući već pripremaju, mogla odmah zamrijeti – upozorava i Munir Podumljak, predsjednik Partnerstva za društveni razvoj, nevladine organizacije koja je prije par dana javnosti prezentirala vrlo zanimljive rezultate regionalnog istraživanja pod nazivom 'Sukob interesa i zarobljene države – kako iz zamršenog kruga isprepletenih interesa', a koje su veliki hrvatski mediji, nažalost, posve ignorirali.

Rumunjska je bila ispred Hrvatske, no ni to joj nije pomoglo

Podumljak potom napominje da je Rumunjska završetak pregovora s EU dočekala s daleko boljim rezultatima u borbi protiv kriminala i korupcije nego Hrvatska, no da joj to na kraju nije puno pomoglo u raščišćavanju najvećih afera.

- Nakon što je višegodišnja antikorupcijska kampanja, koju su predvodile Monika Macovei i Laura Stefan, urodila novom parlamentarnom vlašću koja je, u najvećem dijelu, bila pročišćena od starih korumpiranih kadrova i nakon što su mnogi političari i javni djelatnici završili u pritvoru, Europska unija procijenila je da je to dovoljno da se Rumunjska primi u EU. No, nakon njenog prijema, situacija u Rumunjskoj se u vrlo kratko vrijeme dramatično izokrenula. Bogati vlasnici tamošnjih medija, potpomognuti korumpiranim organizacijama za ljudska prava, jakom su propagandom tada krenuli rušiti dotadašnju vladu. Nova parlamentarna većina kasnije je smijenila ministricu Moniku Macovei, bez posla je ostala i Laura Stefan, a ubrzo potom derogirali su i cijeli sustav koja su njih dvije izgradile, odnosno ukinuli su sve instrumente borbe protiv korupcije – podvlači Podumljak, te dodaje da bi i Hrvatska trebala učiti na rumunjskom primjeru.

Hrvatska još nije spremna za ulazak u EU

- Tvrdim da Hrvatska još nije spremna za ulazak u EU, kako po pitanju borbe protiv korupcije i vladavine prava, tako i u gospodarskom pogledu. Cijelo hrvatsko gospodarstvo utemeljeno je, naime, na pogodovanju, a ne na tržišnom natjecanju, što znači da takvo gospodarstvo ne bi imalo šanse u tržišnoj utakmici kakva vlada u Europskoj uniji. Jer u velikoj bari su veliki krokodili, koji bi nas pojeli za doručak - podsjeća predsjednik Partnerstva za društveni razvoj, uz napomenu da hrvatska radna snaga nije ni najjeftinija, ali ni najučinkovitija na tržištu Europske unije, te da bi zbog toga u Hrvatskoj najprije trebalo uvesti vladavinu prava i tržišno natjecanje kao osnovne kriterije uspješnosti, pa tek onda zatražiti pristupanje Europskoj Uniji.

- U tome nam mogu pomoći pretpristupni fondovi EU, kao i institucije Europske unije, kojima samo trebamo priznati da nam je pomoć nužna. Pretpostavljam da nam treba bar još dvije godine da se u tom smislu educiramo i pripremimo za ulazak u tu veliku europsku integraciju, ali istovremeno i na veliko svjetsko tržište na kojem nema muljanja i gdje vladaju točno određeni odnosi za koje hrvatsko gospodarstvo još nije spremno - kaže Podumljak, te dodaje da nisu istinite tvrdnje hrvatskih političara koji javnost već danima uvjeravaju da moramo žuriti u EU zbog novca iz europskih fondova, koji će nam, u suprotnom, izmaknuti.

Političare zanimaju samo fotelje u Europskom parlamentu