Buduća Vlada mora imati jasne poruke
Za Hrvatsku fiskalna konsolidacija i strukturne reforme nemaju alternative i na političkim je liderima da to objasne građanima zaključak je međunarodne konferencije Dužnička kriza u Europi i posljedice po Hrvatsku koja se održala u organizaciji magazina Banka i Zaklade Friedrich Ebert
Bankamagazin - Do kojih će promjena u Europi doći zbog dužničke krize, kako na krizu odgovaraju europske i svjetske financijske institucije te kako će dužnička kriza utjecati na Hrvatsku, raspravljalo se na međunarodnoj konferenciji Dužnička kriza u Europi i posljedice po Hrvatsku koja je u srijedu održana u organizaciji magazina Banka i Zaklade Friedrich Ebert.
Do kojih će promjena u Europi doći zbog dužničke krize? Kako na krizu odgovaraju europske i svjetske financijske institucije? Kako će dužnička kriza utjecati na Hrvatsku? Kako će se 2012. razlikovati od 2011.? Što nova vlada, bankari i poslovna zajednica mogu i trebaju učiniti? To su samo neka od pitanja koja su postavljena na konferenciji kojoj je cilj bio hrvatskoj političkoj, poslovnoj i medijskoj javnosti ukazati na moguće scenarije događaja u Europskoj uniji i Hrvatskoj te doprinijeti boljem razumijevanju poslovanja u novim, promijenjenim okolnostima u budućnosti.
Za Hrvatsku - fiskalna konsolidacija nema alternative, glavni je zaključak panelista konferencije. Zajedno s uštedama u proračunu nova vlast mora provoditi strukturne reforme, što će omogućiti privlačenje inozemnih ulaganja i stabilizaciju kreditnog rejtinga. Također, na političkim je liderima da građanima, kako bi se izbjegli nemiri poput onih u Grčkoj, objasne da su svi drugi scenariji (koji za posljedicu, među inima, imaju nastavak rasta proračunskog deficita) puno lošiji.
Werner Kamppeter, autor brojnih eseja i nekoliko knjiga na temu financijske krize, svojom je prezentacijom o aktualnom kriznom menadžmentu Što smo naučili iz prethodnih kriza i što možemo primijeniti na sadašnju krizu ukazao na potrebu i mogućnosti novog upravljanja krizom.
Velimir Šonje iz Arhivanalitike naglasio je, komentirajući prvi panel, kako je sve jasnije da Europa nedovoljno brzo reagira na krizu te da su mehanizmi za rješavanje problema prezaduženih zemalja nedostatni.
Vjerodostojnost hrvatske Vlade smanjuje rizik zemlje
Uz fiskalnu konsolidaciju buduća vlada mora potaknuti investicijski ciklus kroz privatizaciju ili predstavljanjem projekata zanimljivih ulagačima, što bi rezultiralo gospodarskim rastom i zapošljavanjem. Rizik koji Hrvatska danas predstavlja za investitore izuzetno je visok, što se očituje u cijeni zaduživanja zemlje, odnosno prinosu na hrvatske obveznice koji je dosegao 7 posto. Sve dok je rizik zemlje tako visok teško se možemo nadati oživljavanju gospodarstva, zaključio je Luković.
Vladimir Gligorov, znanstvenik Bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije, naglasio je kako je trenutačna kriza eurozone prije svega oblik bankarske krize, te procijenio da će za dokapitalizaciju europskih banaka trebati između 600 i 800 milijardi eura.
Bankarska kriza rezultirala je fiskalnom krizom, rekao je Gligorov, te dodao kako ključni problem zemalja poput Grčke nije nesposobnost nego nespremnost za vraćanje dugova. Pad prinosa na njemačke državne obveznice, uz istovremeni rast na obveznice svih drugih država, izuzetno je zabrinjavajući i mogao bi izazvati pravu bankarsku krizu i paniku jer pokazuje kako kapital bježi iz perifernih zemalja eurozone u sigurnije, smatra Gligorov.
Tri prednosti fiskalne konsolidacije
Bankarski će sektor, unatoč nepovoljnom vanjskom okruženju, ostati faktorom stabilnosti hrvatskoga gospodarstva i u vremenima kad više nema jeftinog zaduživanja u inozemstvu, istaknuo je Škreb.
Prednosti ozbiljne fiskalne konsolidacije bile bi višestruke: očuvali bismo rejting i time nižu premiju na rizik i lakše refinanciranje vanjskog duga, smanjili bismo financiranje države, a povećali ulaganja u privatni sektor i, posljednje ali ne i manje važno, sigurno bi optimizam i potrošača i proizvođača porastao.
U završnom dijelu konferencije Boris Vujčić, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke, naglasio je kako je rješenje problema eurozone i ugroženih zemalja u kombinaciji nekoliko mjera, pri čemu prihvatljiv omjer ovisi o dogovoru političara.
Upozorio je na činjenicu da je Njemačka u srijedu, 23. studenoga, zabilježila najlošiju aukciju državnih obveznica od uvođenja eura, što potiče zabrinutost da je dužnička kriza eurozone zaprijetila čak i Berlinu, s obzirom na to da je njemačka središnja banka Bundesbank morala kupiti značajan dio izdanja kako bi se izbjegao neuspjeh aukcije.
