'Banke nam posuđuju naš novac'

Već se dugo govori o pohodu Europljana na banke i manično podizanje novca, još otkad je mislilac i bivši nogometaš Eric Cantona prije desetak mjeseci širu javnost upoznao sa svojim ekonomskim planom. Razno-razni analitičari su nogometašu preko medija objasnili da tako nešto ne bi bilo moguće i bankarski sustav se ne bi srušio.

Krajem prošle godine, reagirali su navodno i europski moćnici, kako bi se spriječio bolan zaključak mnogih, koji se svodi na to da njihov novac u bankama zapravo ne postoji, barem ne u opipljivom obliku, već u brojevima na ekranima i obveznicama.

Ali sad, kad postoji opasnost da će se dužnička kriza proširiti na veliku Italiju, koja je smatrana jednom od bogatijih članica Eurozone, opasnost od pojave efekta zvanog 'bank run' je dosta velika, i zaista bi, prema analitičarima, mogla zaprijetiti sigurnosti bankarskog sektora.

Naime, kako dosta duga europskih zemalja leži na bankama, one bi se pokazale iznimno ranjivima u slučaju da ulagači i štediše odluče podići svoj novac. U slučaju takvog masovnog podizanja novca, banke bi bile prisiljene prodavati obveznice kako bi ostale likvidne i preživjele podizanje depozita.

Ni Fond za stabilizaciju, ni Europska središnja banka nisu čudotvorci

Postupak prodaje olakšava nedavna odluka članica eurozone da će dozvoliti trgovinu obveznicama Europskom fondu za stabilizaciju na sekundarnim tržištima, kao i odluka o dokapitalizaciji banaka preko posudbi državama. Ono što se pitaju ekonomisti je: 'Što će se dogoditi ako EFSF ostane bez novca za takav postupak?'.

Eric Sprott, kanadski ekonomski stručnjak, piše:

- Oni koji odluče premjestiti svoj novac iz svoje banke u eurozoni zaslužuju priznanje zato što 'kapiraju'. Banke Europske unije su još uvijek u korjenu tog problema, a klijenti banaka imaju pravo propitkivati sigurnost svojih depozita. Ključno je tu zapamtiti da naše banke posuđuju naš novac i jako malo drže u rezervi.

Situaciju s europskim bankama dodatno komplicira i činjenica da je najlikvidinija i najsigurnija stavka u proračunu europskih banaka - nacionalni dug - sada to prestala biti, te više nije ni likvidna niti sigurna.

To čini europske banke iznimno ranjivima na podizanje depozita, jer ih svako davanje novca tjera na traženje pomoći od Europske središnje banke (ECB). Na kraju, ni ECB ne može činiti čuda, a ako se zaista dogodi ono što neki ekonomisti nazivaju 'istinskim likvidnim incidentom', neće biti kupaca za imovinu europskih banaka, bila ona ili ne, u državnim obveznicama.

Zaključak je jednostavan: Ako europski štediše odluče preseliti svoj kapital, još više financijske pomoći će biti potrebno, što će zauzvrat podići razinu državnog duga i time pogoršati situaciju koja se već sad nekima čini bezizlazna.