Autocesta puna dugova
(Nacional)
-Propast HAC-a-
*Simbol hrvatske korupcije probio je sve limite održiva zaduživanja: dug će do kraja godine narasti na 22,7 milijardi kuna a nakon izbora slijede koncesija, otkazi i skuplje cestarine
*Hrvatske autoceste, tvrtka ponajviše opterećena aferama, od sljedeće će godine morati prestati funkcionirati u sadašnjem obliku jer su probili sve limite održiva zaduživanja. Davanje već izgrađenih autocesta u koncesiju uz skuplje cestarine, rezanje više od tisuću radnih mjesta i spajanje s tvrtkom Autocesta Rijeka-Zagreb zato su najuglednije mogućnosti ako na vlast dođe Kukuriku koalicija, ali i ako HDZ uspije zadržati vlast.
U KAKVU JE predbankrotnom stanju tvrtka koja upravlja s 880 kilometara hrvatskih autocesta najbolje svjedoči posljednji primjer. Zadnji dan prije raspuštanja Sabora, a time i pred sam kraj prestanka mandata Vlade za donošenje važnih financijskih odluka, odobreno im je jamstvo za kredit od 270 milijuna eura ili više od dvije milijarde kuna. lako su uvjeti kredita tajni, dokumenti koje posjedujemo pokazuju da se radi o prilično nepovoljnu kreditnom aranžmanu jer će za sedam godina morati biti vraćen odjednom. Povoljnije nije ni išlo jer je samo jedan konzorcij banaka pristao kreditirati HAC, a obročnu otplatu sljedećih godina tvrtka i ne može podnijeti. HAC će do naplate cijelog kredita 2018., morati konzorciju šest banaka platiti 885 milijuna kuna naknada i kamata. Čak 90 posto kredita otići će za otplatu starih dugova. Da je taj kredit, bez obzira na uvjete, jedini, još bi se mogli i opravdati, ali ovaj je samo posljednji. Ove se godine HAC uz podršku i jamstva HDZ-ove vlade zadužuje za 6,7 milijardi kuna, većinom za oiplalu starih dugova, dok se dvije milijarde planiraju uložiti u izgradnju novih dionica. Umjesto da im se tune smanji zaduženje, ono će na kraju ove godine iznositi nevjerojatnih 22,7 milijardi kuna. Usporedbe radi, taj je iznos dovoljan za jednogodišnju isplatu plaća svih zaposlenih u državnoj ijavnoj upravi.
Nakon spektakla s uhićenjima, nema optužnica
PROŠLOG SE TJEDNA DOGODIO i svojevrstan apsurd. Bivši predsjednik uprave HAC-a Jurica Prskalo dobio je presudu o povratku na posao u HAC i isplatu plaća s kamatama, što bi tvrtku moglo stajati i oko 700 tisuća kuna, a da suđenje zbog onoga za šio je dobio otkaz, nije ni počelo. Krajem studenoga 2009. počela je lavina uhićenja u novoj "antrkorupcijskoj borbi", a čelnici HAC-a prvi su bili na udara. U akciji "Nesklad", uhićeni su i pritvoreni zbog sumnje na štetu od 22 milijuna kuna u pogodovanju tvrtki "Skladgradnja" pri bojanju tunela Mala Kapela i Sv. Rok. Dobili su otkaze jer su bili u pritvoru, a sada će tu grešku nova uprava na čelu sa Stjepkom Bobanom skupo platiti. S druge strane, u dvije godine nakon uhićenja, nema ni optužnice iako je slučaj prezentiran kao gotova stvar. "Roka za podizanje optužnice i nema jer se radi o starom Zakonu o kaznenom postupku." kaže odvjetnik Ljubo Pavasović Visković koji zastupa jednog od osumnjičenih u tom slučaju. Jurica Prskalo je, s nizom različitih osoba, osumnjičen za štetu od ukupno 110 milijuna kuna u četiri slučaja te još za nezakonito zapošljavanje i kršenje zakona o javnoj nabavi. Među najzvučnijim aferama su, osim farbanja tunela, namještanja poslova "Skladgradnji" na Autocesti Zagreb-Rijeka sa štetom od 11,5 milijuna kuna. pogodovanje istoj tvrtki pri izgradnji odmorišta za 58 milijuna kuna te izvlačenje 26 milijuna kuna preko Fimi Medije. Od svih tih zvučnih i velikih afera, presuđeno mu je samo za nepoštivanje Zakona o javnoj nabavi uz kaznu od 50 tisuća kuna iako je promjenom trase u tom postupku omogućeno poskupljenje izgradnje za 529 milijuna kuna. Također, počelo je i suđenje za nezakonito zapošljavanje. DORH se, dakle, držao samo najlakših postupaka. Od onih za koje su pokrenute istrage, a kako je već prošlo puno vremena od uhićenja u akciji "Nesklad", pitanje je imaju li uopće dovoljno dokaza za podizanje kvalitetnih optužnica. Nepostojanje optužnica u tim slučajevima stoga ozbiljno pobuđuje sumnju da su sva uhićenja i borba protiv kriminala u HAC-u bili samo predstava za javnost. Vrijedi istaknuti da su mediji u međuvremenu pisali o još nekoliko afera u toj tvrtki, sva je dokumentacija proslijeđena DORH-ui USKOK-u, ali zasad se još ništa nije dogodilo.
S TRENUTAČNIM STANJEM, o završetku autoceste do Dubrovnika zato nema ni govora, a tempom ulaganja još godinama nema ni Podravskog ipsilona ili, primjerice, autoceste do Siska. Pad na koljena tvrtke koja je bila pokretač hrvatskog građevinarstva i preko koje je zadnjih 10 godina uloženo više od 33 milijarde kuna u gradnju autocesta rezultat je potpuno sulude politike vođenja tvrtke zadnjih sedam godina i još uvijek sudski nedokazane korupcije. U HAC-u su se zapošljavali politički podobni pojedinci bez ikakva iskustva za što i sad traju suđenja, a šlag je bilo preplaćivanje poslova u aferama koje su posljednjih godina izašle na vidjelo te izvlačenje novca za HDZ preko Fimi medije i ostalih tvrtki koje su kasnije donirale tu stranku, ili možda najekla tamniji primjer: premijer Ivo Sanader prije lokalnih Čačić je potvrdio da Kukuriku vlada žeti spojiti HAC s Autocestom Rijeka-Zagreb i da se iz proračuna više neće plaćati dugoviizbora potpisao je ugovore o gradnji autocesta koji su s PDV-om vrijedni više od sedam milijardi kuna, a da nije imao osigurane ni kune. To je rezultiralo time da su neki izvođači, poput austrijskog Strabaga, več poslali zahtjeve za milijunskim odštetama jer nisu odradili ugovoreno. "Apeliramo na to da se ljudi koji su nas opljačkali više ne zadužuju. HAC ne može vraćati kredite, a rezultat će biti davanje autocesta privatnim tvrtkama. Sto će naštetiti cijelom gospodarstvu zbog viših cijena" kaže Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, najjačeg sindikata u HAC-u, koji ukupno ima 2800 članova. On kaže da se u HAC-u koji od 2009. vodi Stjepko Boban i dalje vodi rastrošna politika, pa se tako opremaju tehničke jedinice za održavanje skupim videonadzorom, a predstavnicima radnika uopće nisu objasnili na što će novac od posljednjeg kredita biti utrošen. Boji se da bi dio i ovog skupog kredita mogao završiti za financiranje HDZ-a. "HAC je od razvojne tvrtke u sadašnje stanje došao za mandata ministra Božidara Kalmete. U tom smo razdoblju izgradili 70 posto, a potrošili 200 posto planiranoga", tvrdi Stanić.