U KAKVU JE predbankrotnom stanju tvrt­ka koja upravlja s 880 kilometara hrvatskih autocesta najbolje svjedoči posljednji pri­mjer. Zadnji dan prije raspuštanja Sabora, a time i pred sam kraj prestanka mandata Vla­de za donošenje važnih financijskih odlu­ka, odobreno im je jamstvo za kredit od 270 milijuna eura ili više od dvije milijarde kuna. lako su uvjeti kredita tajni, dokumenti koje posjedujemo pokazuju da se radi o prilič­no nepovoljnu kreditnom aranžmanu jer će za sedam godina morati biti vraćen odjed­nom. Povoljnije nije ni išlo jer je samo jedan konzorcij banaka pristao kreditirati HAC, a obročnu otplatu sljedećih godina tvrtka i ne može podnijeti. HAC će do naplate cijelog kredita 2018., morati konzorciju šest bana­ka platiti 885 milijuna kuna naknada i kama­ta. Čak 90 posto kredita otići će za otplatu starih dugova. Da je taj kredit, bez obzira na uvjete, jedini, još bi se mogli i opravdati, ali ovaj je samo posljednji. Ove se godine HAC uz podršku i jamstva HDZ-ove vlade zadužu­je za 6,7 milijardi kuna, većinom za oiplalu starih dugova, dok se dvije milijarde planira­ju uložiti u izgradnju novih dionica. Umjesto da im se tune smanji zaduženje, ono će na kraju ove godine iznositi nevjerojatnih 22,7 milijardi kuna. Usporedbe radi, taj je iznos dovoljan za jednogodišnju isplatu plaća svih zaposlenih u državnoj ijavnoj upravi.

Samo godinu i pol ranije, dugoročne obveze HAC-a iznosile su "tek" 18 milijar­di kuna. a i tada ih se upozoravalo na to da je situacija neodrživa. No na iznos od 22,7 milijardi kuna treba dodati još kamate. HAC je prekršio svoju obvezu iz Zakona o pra­vu na pristup informacijama i nije Naciona­lu dostavio plan otplate kredita iz kojeg bi bilo vidljivo koliki je iznos kamata i glavni­ce, sto ih trebaju plaćati svake sljedeće godi­ne. No prema najkonzervativnijem računu, do otplate svih kredita 2030. trebat će na 22,7 milijardi kuna bankama platiti barem još od 10 do 15 milijardi kuna. Sa sadašnjim troškovima i dugovima HAC jednostavno za takvo što nema novca. Samo sljedeće godi­ne na naplatu mu dolazi oko pet milijardi kuna kredita, a godišnje uprihoduje oko 2,5 milijardi kuna, s rime da od toga oko 800 milijuna kuna odlazi na plaće i održavanje. Ostatak nije dovoljan za vraćanje svih rani­je dignutih kredita, pa tako moraju uzima­ti nove, zbog krize sve nepovoljnije kredite da bi pokrpali stare rupe, I sve dublje tonu u dugove. Treba napomenuti i to da nema dugova Hrvatskih autocesta, danas bismo svaku litru benzina plaćali 60 lipa jeftinije jer toliko završava u njihovu proračunu. Od toga prikupe čak 1,3 milijarde kuna godišnje, a iako se često nakon turističke sezone hva­le velikim priljevom novca, prihodi od cesta­rina ćine manje od 50 posto njihova prora­čuna. Osim toga, posebno je opasno to što u slučaju HAC-ova bankrota, svi njegovi dugo­vi padaju na raćun državnog proračuna, što znači će biti još manje novca za investicije, plaće i socijalna davanja.

Nakon spektakla s uhićenjima, nema optužnica

PROŠLOG SE TJEDNA DOGODIO i svojevrstan apsurd. Bivši predsjednik uprave HAC-a Jurica Prskalo dobio je presudu o povratku na posao u HAC i isplatu plaća s kamatama, što bi tvrtku moglo stajati i oko 700 tisuća kuna, a da suđenje zbog onoga za šio je dobio otkaz, nije ni počelo. Krajem studenoga 2009. počela je lavina uhićenja u novoj "antrkorupcijskoj borbi", a čelnici HAC-a prvi su bili na udara. U akciji "Nesklad", uhićeni su i pritvoreni zbog sumnje na štetu od 22 milijuna kuna u pogodovanju tvrtki "Skladgradnja" pri bojanju tunela Mala Kapela i Sv. Rok. Dobili su otkaze jer su bili u pritvoru, a sada će tu grešku nova uprava na čelu sa Stjepkom Bobanom skupo platiti. S druge strane, u dvije godine nakon uhićenja, nema ni optužnice iako je slučaj prezentiran kao gotova stvar. "Roka za podizanje optužnice i nema jer se radi o starom Zakonu o kaznenom postupku." kaže odvjetnik Ljubo Pavasović Visković koji zastupa jednog od osumnjičenih u tom slučaju. Jurica Prskalo je, s nizom različitih osoba, osumnjičen za štetu od ukupno 110 milijuna kuna u četiri slučaja te još za nezakonito zapošljavanje i kršenje zakona o javnoj nabavi. Među najzvučnijim aferama su, osim farbanja tunela, namještanja poslova "Skladgradnji" na Autocesti Zagreb-Rijeka sa štetom od 11,5 milijuna kuna. pogodovanje istoj tvrtki pri izgradnji odmorišta za 58 milijuna kuna te izvlačenje 26 milijuna kuna preko Fimi Medije. Od svih tih zvučnih i velikih afera, presuđeno mu je samo za nepoštivanje Zakona o javnoj nabavi uz kaznu od 50 tisuća kuna iako je promjenom trase u tom postupku omogućeno poskupljenje izgradnje za 529 milijuna kuna. Također, počelo je i suđenje za nezakonito zapošljavanje. DORH se, dakle, držao samo najlakših postupaka. Od onih za koje su pokrenute istrage, a kako je već prošlo puno vremena od uhićenja u akciji "Nesklad", pitanje je imaju li uopće dovoljno dokaza za podizanje kvalitetnih optužnica. Nepostojanje optužnica u tim slučajevima stoga ozbiljno pobuđuje sumnju da su sva uhićenja i borba protiv kriminala u HAC-u bili samo predstava za javnost. Vrijedi istaknuti da su mediji u međuvremenu pisali o još nekoliko afera u toj tvrtki, sva je dokumentacija proslijeđena DORH-ui USKOK-u, ali zasad se još ništa nije dogodilo.

S TRENUTAČNIM STANJEM, o završetku autoceste do Dubrovnika zato nema ni govo­ra, a tempom ulaganja još godinama nema ni Podravskog ipsilona ili, primjerice, auto­ceste do Siska. Pad na koljena tvrtke koja je bila pokretač hrvatskog građevinarstva i preko koje je zadnjih 10 godina uloženo više od 33 milijarde kuna u gradnju autoce­sta rezultat je potpuno sulude politike vođe­nja tvrtke zadnjih sedam godina i još uvijek sudski nedokazane korupcije. U HAC-u su se zapošljavali politički podobni pojedinci bez ikakva iskustva za što i sad traju suđenja, a šlag je bilo preplaćivanje poslova u aferama koje su posljednjih godina izašle na vidjelo te izvlačenje novca za HDZ preko Fimi medi­je i ostalih tvrtki koje su kasnije donirale tu stranku, ili možda najekla tamniji primjer: premijer Ivo Sanader prije lokalnih Čačić je potvrdio da Kukuriku vlada žeti spojiti HAC s Autocestom Rijeka-Zagreb i da se iz proračuna više neće plaćati dugoviizbora potpisao je ugovore o gradnji autocesta koji su s PDV-om vrijedni više od sedam milijardi kuna, a da nije imao osigurane ni kune. To je rezultiralo time da su neki izvođači, poput austrijskog Strabaga, več poslali zahtjeve za milijunskim odštetama jer nisu odradi­li ugovoreno. "Apeliramo na to da se ljudi koji su nas opljačkali više ne zadužuju. HAC ne može vraćati kredite, a rezultat će biti davanje autocesta privatnim tvrtkama. Sto će naštetiti cijelom gospodarstvu zbog viših cijena" kaže Mijat Stanić, predsjednik Neza­visnog cestarskog sindikata, najjačeg sindi­kata u HAC-u, koji ukupno ima 2800 člano­va. On kaže da se u HAC-u koji od 2009. vodi Stjepko Boban i dalje vodi rastrošna poli­tika, pa se tako opremaju tehničke jedini­ce za održavanje skupim videonadzorom, a predstavnicima radnika uopće nisu obja­snili na što će novac od posljednjeg kredi­ta biti utrošen. Boji se da bi dio i ovog sku­pog kredita mogao završiti za financiranje HDZ-a. "HAC je od razvojne tvrtke u sadaš­nje stanje došao za mandata ministra Božidara Kalmete. U tom smo razdoblju izgradi­li 70 posto, a potrošili 200 posto planirano­ga", tvrdi Stanić.

HAC JE OSNOVALA koalicijska vlada prije vise od 10 godina, a glavni inicijator njego­va osnivanja bio je Radimir Čačić koji bi se u slučaju da pobijedi Kukuriku koalicija vra­tio kao nadležni HAC-u. On kaže daje HDZ potpuno uspio izokrenuti model isplativosti koji je postavljen 2001. Prema našem tadaš­njem izračunu, već 2013. potpuno se treba­la ukinuti naknada koja se plača iz benzina. Kada smo napustili vlast, prema ugovore­nim cijenama građenja i prihoda, ta nakna­da bi se ukinula već i 2010. No nakon pro­mjene vlasti kilometar ceste ne stoji više četi­ri milijuna eura nego 10, a godišnje se ne gra­di 100 kilometara cesta nego tek 50. Sruše­na je cijela financijska konstrukcija", dijagnosticira Čačić. Dodaje da već pripremaju rje­šenja za posrnulu tvrtku, ali ne želi otkriti detalje do potpune razrade. Potvrdio je jedino da državni proračun sigurno neće pre­uzeti otplatu HAC-ovih dugova. U svakom slučaju, Kukuriku vlada planira spojiti HAC s drugom državnom tvrtkom - Autocestom Rijeka-Zagreb (ARZ) koja upravlja autoce­stom između tih dvaju gradova i pregovara­ti s vjerovnicima da to prihvate. "Ni konce­sije ne treba isključiti. HAC je trenutno pre­velik trošak samom sebi i zato što ima oko tisuću zaposlenih viška", kaže Čačić. Napo­minje da je nemoguće i neisplativo naći koncesionara koji bi prihvatio graditi autocestu do Dubrovnika, Siska, Virovitice ili Bjelova­ra jer nema dovoljno prihoda. lako to nije rekao, to bi značilo da će se ipak davati u koncesije postojeće autoceste. Najisplativiji pravac u Hrvatskoj je inače Zagreb-Lipovac koji HAC-u osigurava 65 posto prihoda od cestarine. Ako se ostvare te najave, i Kuku­riku vlada imat će problema sa sindikatima u HAC-u. Samo što za razliku od HDZ-ove uprave HAC-a koja je prije krize imala slič­ne najave, sindikat novoj upravi neće moći izvući niz afera koje su dokazale da se tvrt­ka sustavno potkradala.
SA SVIM PROBLEMIMA neodrživosti susta­va već godinama je upoznata i HDZ-ova vlada, ali su na najavu razmontiranja HAC-a na društvo koje će se baviti samo naplatom, doživjeli žestok otpor radnika i potom otkrivanje svih afera. Ako HDZ osvoji vlast, nema sumnje da će odabrati sličan model kao i Čačič, tim prije jer je to HDZ najavljivao i ranije, I prošle su godine od uprave HAC-a dobili dopis da su jedina rješenja za probleme ili preuzimanje dugo­va od države ili koncesije ili javno privat­no partnerstvo za nove dionice jer je HAC na izdisaju. No kako zna na koji je način HAC dovela na prosjački štap. Vlada radi­je odgađa probleme i šuti. Posljednji pri­mjer je da su prošli tjedan odobrili HAC-u da, umjesto ove godine, 70 milijuna eura duga isplati tek 2016. jer su svjesni da nov­ca nema. Takva produženja sa sobom nose i velik financijski trošak za kamate, koji nije objavljen. Važno je neugodne dugove gurnuti što dalje, time će se ionako bavi­ti netko drugi.
 
 
Izvor: Nacional, tiskani broj 834
Tekst IVAN PANDŽIĆ
Ilustracija SABINA REŠIĆ
Objavljeno: 9. 11. 2011.