Autocesta pred slomom - Kostur iz ormara težak 1,5 milijardi eura
(Večernji list)
Autocesta Rijeka - Zagreb
Zadnji kredit: Od JP Morgana 2009. uzeli 135 milijuna eura uz nevjerojatnih 9,4 posto kamata.
Tvrtka Autocesta Rijeka - Zagreb ove godine mora platiti ratu kredita od čak 87,9 milijuna eura (645 milijuna kuna), a isto toliko iznose i ukupni prihodi te tvrtke! No to nije sve! U 2013. godini ARZ mora platiti ratu od čak 102,5 milijuna eura, a 2014. stiže joj na naplatu rata od čak 236,7 milijuna eura! No ni to nije sve. Godinu 2010. ARZ je završio s gubitkom od 324 milijuna kuna.
Pomoć države nužna
Zbog tako velikog kreditnog zaduženja i negativnog poslovanja, ARZ se nalazi pred financijskim slomom jer prihodi te tvrtke jednostavno ne mogu pratiti tako velike iznose rata otplate kredita. Na to su upozorili i revizori financijskog izvještaja ARZ-a za 2010. godinu iz tvrtke BDO, koji jasno kažu da bez snažne i promptne pomoći vlasnika, a to je država, tvrtka neće skoro moći vraćati odobrene kredite, kamate i druge posudbe. Tako će porezni obveznici morati vraćati ARZ-ove kredite, a ukupna zaduženost te tvrtke iznosi 1,3 milijarde eura. Od toga je većina tih kredita poslužila prošloj vlasti za krpanje rupa u proračunu ili drugim javnim tvrtkama.
ARZ je tako jedan od kostura iz ormara koji je za sobom ostavila bivša HDZ-ova vlada, jer je ta tvrtka do dolaska HDZ-a na vlast 2004. bila zadužena samo 278 milijuna eura. No, od tada enormno raste kreditno zaduženje ARZ-a, i to za čitavih milijardu eura. Dok su neki od tih kredita i bili opravdani, poput onog za gradnju punog profila te autoceste, financijski slom ARZ-a počeo je kada je morao platiti koncesijsku naknadu za preuzimanje u koncesiju riječke obilaznice i Krčkog mosta 2007. godine. Te se godine ARZ zadužio da plati koncesijsku naknadu za dodatnih 200 milijuna eura. I od te godine počinje poslovati negativno. U 2006. je ARZ imao čak i dobit od 6,3 milijuna kuna, a već 2007. posluje sa 64 milijuna kuna gubitka. Dosad je ARZ nagomilao gubitaka od oko 850 milijuna kuna!
Tadašnji ministar prometa Božidar Kalmeta i njegov državni tajnik Zdravko Livaković, naime, smislili su plan kako pokrpati rupe u državnom proračunu i Hrvatskim autocestama pa su smislili da ARZ, koji se mogao lakše zaduživati od HAC-a zbog čišće bilance, preuzme koncesiju nad riječkom obilaznicom i Krčkim mostom. ARZ se zadužio i odmah u državni proračun uplatio te godine odjednom 200 milijuna eura. Usto se morao zadužiti i za 140 milijuna eura kako bi financirao gradnju riječke obilaznice, na kojoj se ne naplaćuje cestarina pa od nje nema prihoda. Koliko je sve to bilo proizvoljno, svjedoči i podatak da nikad nije bila izrađena procjena vrijednosti te koncesije.
ARZ je zadnji kredit podigao 2009., od JP Morgana 135 milijuna eura po nevjerojatno visokoj kamati od 9,4 posto, i to na rok otplate od pet godina, s time da se glavnica otplati u cijelosti na kraju tog razdoblja. ARZ je i taj kredit podigao na zahtjev Livakovića, a bio je namijenjen također HAC-u, koji je već bio prezadužen. No, do te transakcije između ARZ-a i HAC-a nikad nije došlo, pa je ARZ novac od tog skupog kredita koji mu nije trebao oročio u banci po kamati od oko 6,5%.
Cijela glavnica 2014.
Upravo je taj kredit i najkritičniji i većina rate iz 2014. od 236 milijuna eura odlazi na njega jer te godine ARZ JP Morganu mora vratiti cijelu glavnicu. S dugom od 845 milijuna kuna (116 milijuna eura) i 1,3 milijarde eura kredita koje neće moći vraćati, kostur koji je bivša vlast ostavila samo u ormaru ARZ-a težak je gotovo 1,5 milijardi eura ili gotovo 11 milijardi kuna.
ARZ nije odgovorio na naš upit kako će platiti kredite.
Pomoć države nužna
Zbog tako velikog kreditnog zaduženja i negativnog poslovanja, ARZ se nalazi pred financijskim slomom jer prihodi te tvrtke jednostavno ne mogu pratiti tako velike iznose rata otplate kredita. Na to su upozorili i revizori financijskog izvještaja ARZ-a za 2010. godinu iz tvrtke BDO, koji jasno kažu da bez snažne i promptne pomoći vlasnika, a to je država, tvrtka neće skoro moći vraćati odobrene kredite, kamate i druge posudbe. Tako će porezni obveznici morati vraćati ARZ-ove kredite, a ukupna zaduženost te tvrtke iznosi 1,3 milijarde eura. Od toga je većina tih kredita poslužila prošloj vlasti za krpanje rupa u proračunu ili drugim javnim tvrtkama.
ARZ je tako jedan od kostura iz ormara koji je za sobom ostavila bivša HDZ-ova vlada, jer je ta tvrtka do dolaska HDZ-a na vlast 2004. bila zadužena samo 278 milijuna eura. No, od tada enormno raste kreditno zaduženje ARZ-a, i to za čitavih milijardu eura. Dok su neki od tih kredita i bili opravdani, poput onog za gradnju punog profila te autoceste, financijski slom ARZ-a počeo je kada je morao platiti koncesijsku naknadu za preuzimanje u koncesiju riječke obilaznice i Krčkog mosta 2007. godine. Te se godine ARZ zadužio da plati koncesijsku naknadu za dodatnih 200 milijuna eura. I od te godine počinje poslovati negativno. U 2006. je ARZ imao čak i dobit od 6,3 milijuna kuna, a već 2007. posluje sa 64 milijuna kuna gubitka. Dosad je ARZ nagomilao gubitaka od oko 850 milijuna kuna!
Tadašnji ministar prometa Božidar Kalmeta i njegov državni tajnik Zdravko Livaković, naime, smislili su plan kako pokrpati rupe u državnom proračunu i Hrvatskim autocestama pa su smislili da ARZ, koji se mogao lakše zaduživati od HAC-a zbog čišće bilance, preuzme koncesiju nad riječkom obilaznicom i Krčkim mostom. ARZ se zadužio i odmah u državni proračun uplatio te godine odjednom 200 milijuna eura. Usto se morao zadužiti i za 140 milijuna eura kako bi financirao gradnju riječke obilaznice, na kojoj se ne naplaćuje cestarina pa od nje nema prihoda. Koliko je sve to bilo proizvoljno, svjedoči i podatak da nikad nije bila izrađena procjena vrijednosti te koncesije.
ARZ je zadnji kredit podigao 2009., od JP Morgana 135 milijuna eura po nevjerojatno visokoj kamati od 9,4 posto, i to na rok otplate od pet godina, s time da se glavnica otplati u cijelosti na kraju tog razdoblja. ARZ je i taj kredit podigao na zahtjev Livakovića, a bio je namijenjen također HAC-u, koji je već bio prezadužen. No, do te transakcije između ARZ-a i HAC-a nikad nije došlo, pa je ARZ novac od tog skupog kredita koji mu nije trebao oročio u banci po kamati od oko 6,5%.
Cijela glavnica 2014.
Upravo je taj kredit i najkritičniji i većina rate iz 2014. od 236 milijuna eura odlazi na njega jer te godine ARZ JP Morganu mora vratiti cijelu glavnicu. S dugom od 845 milijuna kuna (116 milijuna eura) i 1,3 milijarde eura kredita koje neće moći vraćati, kostur koji je bivša vlast ostavila samo u ormaru ARZ-a težak je gotovo 1,5 milijardi eura ili gotovo 11 milijardi kuna.
ARZ nije odgovorio na naš upit kako će platiti kredite.
21 mlrd. kuna kredita, ali i prihod od goriva
Hrvatske autoceste, prema financijskom izvješću za 2010. godinu, imaju ukupno 21 milijardu kuna kreditnih obveza. Najveću ratu za otplatu imao je HAC 2011. godine, i to čak 5,855 milijardi kuna. Ove godine rata mu stiže u iznosu od 2,1 milijardu kuna, kao i 2013. godine. U 2014. godini HAC-u stiže rata od 3,1 milijardu kuna. No, HAC je u nešto boljoj situaciji nego ARZ jer osim prihoda od cestarine, oko 1,3 milijarde kuna, ima prihode i od 60 lipa iz cijene litre goriva, koji također iznose oko 1,3 milijarde kuna.
Hrvatske autoceste, prema financijskom izvješću za 2010. godinu, imaju ukupno 21 milijardu kuna kreditnih obveza. Najveću ratu za otplatu imao je HAC 2011. godine, i to čak 5,855 milijardi kuna. Ove godine rata mu stiže u iznosu od 2,1 milijardu kuna, kao i 2013. godine. U 2014. godini HAC-u stiže rata od 3,1 milijardu kuna. No, HAC je u nešto boljoj situaciji nego ARZ jer osim prihoda od cestarine, oko 1,3 milijarde kuna, ima prihode i od 60 lipa iz cijene litre goriva, koji također iznose oko 1,3 milijarde kuna.
Izvor: Večernji list
Piše: Josip Bohutinski/VLM
Foto: ''Nel Pavletic/24sata''
Objavljeno: 2. 1. 2012.