Najnovija prijetnja rejting agencije Standard & Poor's kako će sniziti prognozu kreditnog rejtinga Argentine iz 'stabilne' u 'negativnu', nije pokolebala predsjednicu Cristinu Kirchner koja je u ponedjeljak objavila kako će u parlament poslati prijedlog zakona kojim će se nacionalizirati najveća argentinska naftna kompanija YPF, trenutno u većinskom vlasništvu španjolskog Repsola.

Nastavak je to odlučne politike odbacivanja neoliberalizma i vraćanja nacionalnog bogatstva zbog čega se ta latinoameričku zemlja u samo deset godina dignula iz pepela bankrota.

Početkom 2000. ta je država imala vanjski dug veći od 140 posto BDP-a a nezaposlen je bio svaki treći stanovnik. Danas, dok se napredne zemlje Zapada muče s gospodarskim padom i recesijom, Argentina bilježi rast BDP-a od nevjerojatnih 7,3 posto a u izvozu ostvaruje suficit od čak 11 milijardi dolara.

Nema razloga za poskupljenje plina i struje, treba samo vratiti otuđeno

Argentinski uspjeh i hrvatski neuspjeh

Ponovno vraćanje domaće naftne kompanije u Argentinsko vlasništvo, koju su, tvrde tamošnji mediji, korumpirani političari prodali Španjolcima, samo je završni čin gospodarske priče o uspjehu te zemlje.

S druge strane to podsjeća na hrvatsku priču s Inom koja se može nazvati svakako samo ne 'uspjehom'. No, za razliku od Argentine Hrvatska je slijepo slušala strane 'savjetnike' i bezrezervno prihvatila gospodarski liberalizam. Zato su nam sve iole vrijedne kompanije završile u stranim rukama, a prema najavama ministra Linića tako će biti i dalje. Zemlja istovremeno bilježi vanjski dug od skoro 50 milijuna dolara i strmoglavi pad BDP-a koji još nije zaustavljen.

Zbog toga dr. Branimir Molak, predsjednik Međunarodnog instituta za razvitak Hrvatske smatra da je i za Hrvatsku jedino rješenje nacionalizacija poklonjenog i otuđenog, kao što je to napravila Argentina.

-Ina je dana Mađarima. Oko 40 posto plina iz Jadrana - Talijanima, nuklearna elektrana - Slovencima, gotovo dovršeni Plomin 2 - Nijemcima. Štete u energetici mjere se u milijardama dolara i nitko za njih ne odgovara. A isključivo zbog tih šteta poskupljuju energente stanovništvu, ističe dr. Molak.

Projekt 'Hrvatska' nije uspio, dalmatinski sindikati traže povratak radničkog samoupravljanja

Nacionalni ciljevi bili im najvažniji

- Argentina je liječila svoje rane u vrijeme kada je u svjetskom gospodarstvu vladao boom i kada su se mnoge zemlje, kao i Hrvatska, zbog niskih kamatnih stopa, sustavno zaduživale i tako pokrivale svoje vanjskotrgovinske, platnobilančne i proračunske deficite. Polazeći od nacionalnih ciljeva država je sustavno djelovala kako bi premostila destrukciju nacionalnog gospodarstva koji se je zbio u vrijeme neoliberalističke filozofije koja je vladala cijelim svijetom. Svijet je nastavio provoditi ekonomsku politiku na neoliberalističkim osnovama, a Argentina je izvršila snažan zaokret. Danas njeni stanovnici slave. Deset godina nakon državnog bankrota u Buenos Airesu, baš kao ni u mnogim drugim argentinskim gradovima, krizi nema ni traga. No, nije to razlog slavlju. Razlog općeg nacionalnog slavlja je nacionalizacija nacionalne naftne kompanije čiji su vlasnici Španjolci , kaže ekonomski analitičar dr. Guste Santini.

Istovremeno, kaže, hrvatska naftna kompanija je 'kamen spoticanja' dviju susjednih zemalja Hrvatske i Mađarske.

- U Hrvatskoj nije smanjena bol od vremena kada je Ina prodana mađarima. U to sam vrijeme pisao i apelirao na tadašnju vlast da ne prodaje Inu. Jasno - nisam uspio. Umjesto da preispitamo svoju ekonomsku politiku i da krenemo novim putem mi nastavljamo u duhu neoliberalizma usprkos dnevnom povećanju nezaposlenosti, upozorava Santini.

 
Svaka usporedba je slučajna, korumpirani političari prezadužili Argentinu
 
Argentina je točno prije deset godina proživljavala najtežu krizu u svojoj dvjestogodišnjoj povijesti. Zemlja je bila bankrotirala. Uništili su ju korumpirani i nesposobni političari. Nagomilali su ogromne dugove u visini od 170 milijardi dolara, 140 posto BDP-a.

- Mnogi povjesničari tvrde da je to bila najgora kriza od 1890. Socijalni uvjeti u kojima su ljudi živjeli su bili strašni. 52 posto stanovništva, živjelo je ispod granice siromaštva, prisjeća se Lavagna.

Roberto Lavagna je 2002. postao argentinski ministar gospodarstva. Zajedno s kasnijim, a danas pokojnim, predsjednikom Nestorom Kirchnerom (čija je supruga danas predsjednica) pokušava izvesti zemlju iz krize. Kirchner proglašava nelikvidnost države, postiže dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom, jednostavno briše iz knjiga velik dio inozemnih dugova, ignorira strane ulagače kojima Argentina duguje novac a nacionalnu valutu 'peso' zadržava podcijenjenom. Tako Argentina polako ponovno postaje konkurentna na tržištu.

- U tom je procesu bilo nekoliko važnih stvari: Kao prvo, smatrali smo da potrošnja mora predstavljati motor svega, ono što će pokretati ozdravljenje gospodarstva. U Argentini se više od 20 godina važnost polagala samo u izvoz ili vrijednost investicija. Potrošnja je bila samo nužno zlo. Druga odlučujuća stvar: Argentina je morala ostvariti trgovinski suficit. Kao treće, morali smo sami sebi priznati da je količina naše zaduženosti dostigla razinu kod koje dugove više nismo mogli otplaćivati. Restrukturiranje dugova je bilo neizbježno. Kao i značajan oprost dugova. Trebalo nam je 'šišanje', prisjeća se Lavagna.

Deset godina nakon državnog bankrota u Buenos Airesu, baš kao ni u mnogim drugim argentinskim gradovima, krizi nema ni traga.
 
 
Izvor: Dnevno.hr
Autor: Damir Grund
Photo: onbekend
Objavljeno: 24. 4. 2012.