Arhiva

(SLOBODNA DALMACIJA) Europska komisija u ponedjeljak je odobrila hrvatski plan ulaganja za korištenje sredstava kohezijske politike EU-a uiznosuod 449,4 milijuna eura koji su dodijeljeni Hrvatskoj po ulasku u EU, objavljeno je u Bruxellesu.

Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) koji su pripremila hrvatska nadležna tijela utvrđuje prioritete ulaganja za hrvatske regije u cilju ubrzanja gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta poticanjem konkurentnosti cijele zemlje.

(Večernji list)
Analiziramo tko se treba bojati posljedica davanja autocesta u koncesiju – ipak bez straha za mirovine

Domaći mirovinski fondovi razgovaraju o osnivanju konzorcija jer sami neće moći kupovati

(Novi list)
Iz izvješća FINA-e

Na mjesečnoj se razini bilježi pad broja i iznosa dugovanja poslovnih subjekata, a kod građana rast i broja i duga - ukupno je blokirano 270.000 građana.

NOVI ZOR: NAJLOŠIJI RADNICI I DALJE ZAŠTIĆENI

Otkaz zbog nepristanka na rad za manju plaću mogao bi izazvati kaos

(GLAS SLAVONIJE) OSIJEK - Iako je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ovoga tjedna ponovno naglasio kako će se novim Zakonom o radu nastojati maksimalno zaštititi radnike, ali i omogućiti poslodavcu lakše restrukturiranje poduzeća, pozicije sindikata, Vlade i poslodavaca ne čine se ništa bližima nego uoči ljetne stanke. Unatoč tome, Mrsić ipak očekuje da će zakon stupiti na snagu 1. siječnja 2014. Javna rasprava o novom Zakonu o radu traje do sredine rujna. Iz Vlade kažu da je državi potreban fleksibilniji zakon koji će omogućiti jednostavnije otpuštanje, ali i lakše zapošljavanje.

(Jutarnji list, tiskano izdanje)
MIJAT STANIĆ, ČELNIK NEZAVISNOG CESTARSKOG SINDIKATA
Jedan od najžešćih kritičara Vladina prijedloga davanja autocesta u koncesiju je Mijat Stanić, čelnik Nezavisnog cestarskog sindikata. Prošlog se tjedna uključio u rad Savjeta za monetizaciju autocesta, gdje predstavnici savjetnika za monetizaciju informiraju Ministarstvo prometa o postupku davanja autocesta u koncesiju.

(Index)

U PRVOJ polovici 2013. godine vlade čak 73 države od Facebooka su tražile podatke o ukupno 38.000 korisnika. Najviše zahtjeva, više od pola, došlo je iz Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Al Jazeera.