U Saboru u listopadu

Prijedlog novoga ZOR-a u saborskoj proceduri trebao bi se naći u listopadu. Prije toga, predlagatelji zakona pokušat će postići dogovor sa sindikatima i poslodavcima. No, ako se dogovor ne uspije postići, ministar je rekao kako to neće biti prepreka slanju zakonskog prijedloga u proceduru. U novoj reformi prijelazno bi razdoblje za povećanje radnog vijeka do 67. godine života trajalo od 2020. do 2031. godine, što znači da bi svi rođeni 1964. i poslije u punu starosnu mirovinu tek sa 67 godina.

Neke od izmjena koje bi trebao donijeti novi ZOR, a kojega drži glavnom kočnicom razvoja hrvatskog gospodarstva, pozdravlja i doc. dr. Željko Požega, profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i stručnjak za ljudske resurse, ali također i upozorava na potencijalne opasnosti.

- U prijedlogu novog ZOR-a ima nekoliko vrlo pozitivnih stvari koje treba podržati, ali i potencijalno opasnih presedana. Produljenje radnog vijeka na 67 godina osigurat će stabilnost mirovinskog sustava, a obvezne otpremnine poboljšati status radnika te ih kao takve treba pozdraviti. Nažalost, otkaz uvjetovan nepristankom na rad za manju plaću dovest će do kaosa na tržištu rada i omogućiti poslodavcima šikaniranje radnika - ističe Požega.

Za punu mirovinu bit će potrebno 67 godina života ili 41 godina radnoga staža, rekao je ministar, najavljujući promjene koje donosi reforma radnog i mirovinskog sustava. Radnici koji sada već imaju 41 godinu staža, ali nemaju dovoljno godina života, od 2014. bi tako mogli ići u punu mirovinu bez “penalizacije”.

Radni tjedan do 60 sati

U prijedlogu novog ZOR-a pojednostavljuje se procedura otkaza, a poslodavci bi imali i mogućnost uvođenja fleksibilnijeg radnog vremena - do 60 sati tjedno. Radnici bi pak mogli pokrenuti štrajk i ako im plaća kasni samo jedan dan, a tu su i nova inspekcija rada te novi fond za otpremnine u koji bi poslodavac uplaćivao dio doprinosa na plaću.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, ističe kako sindikalna strana ne vidi nikakav razlog za promjenu Zakona. No, budući da na tome inzistira Vlada, i budući da su to i poslodavci prihvatili, sindikalnoj strani nije preostalo ništa drugo nego sudjelovati, da ne bi ostavili Vlada i HUP-u da se sami o tome dogovaraju.

- To bi bio ozbiljan udar na sve hrvatske građane. To je važno ne samo za one koji danas rade, nego i za sve koji studiraju ili idu u školu, a sutra planiraju raditi, kao i za sve nezaposlene jer bi to krajnje fleksibiralo tržište rada na jednoj strani, a na drugoj strani još dodatno postrožilo uvjete za mirovinu, produljilo radni vijek... Cijeli paket zakona koji nam stiže zapravo treba gledati skupa i zbog toga je silno važno da članovi sindikata, ali i oni koji nisu članovi, kao i studenti ili školarci, razumiju da je to od vitalne važnosti za radnike prije svega, ali i puno šire za sve hrvatske građane, da trebamo zbiti redove, oduprijeti se i braniti što je više moguće cijeli sustav jer ovako kako se predlaže on zadire u same temelje socijalne države - kaže Sever, ističući kako se Hrvatsku ne smije pozicionirati kao zemlju obespravljenih radnika, i na taj način privlačiti ulagače. “To znači i siromašniju naciju i slabiju kupovnu moć građana”, ističe.

NHS je poslao svoje mišljenje i primjedbe Ministarstvu na 11 stranica, a sve je dostupno i na njihovoj internetskoj stranici.

Igor BOŠNJAK
 
 

NAJLOŠIJI I DALJE BEZ OTKAZA

“Ono što je najveći problem u Hrvatskoj, a to je uvođenje mogućnosti davanja otkaza na temelju niske razine radne uspješnosti, niti u sadašnjem, niti u prijedlogu novog Zakona o radu uopće se ne spominje. Sukladno tome, poslodavci i dalje neće moći otpustiti svoje najlošije radnike”, upozorava Željko Požega.

Prijelazno bi razdoblje za povećanje radnog vijeka do 67. godine života trajalo od 2020. do 2031.
 
 
 
 
Krešimir Sever
predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata

Vlada odstupa od socijal- demokratskih načela

Dosta je prijedloga s kojima se već u startu ne možemo složiti. Neprihvatljivo nam je da se neprihvaćanje smanjenje plaće od strane radnika uvede kao jedan od mogućih razloga za otkaz ugovora o radu. Isto tako, kaže se da bi poslodavcu trebalo omogućiti da on organizira radno vrijeme radnika daleko fleksbilnije nego što mu je to bilo omogućeno dosad, jer je poslodavac odgovoran za poslovanje. Kao da radnik nije taj koji obavlja rad. Time se zapravo ovdje legitimira i predlagač, a to je Vlada. Za poslodavce nas ne čudi, oni takav stav imaju već dugo vremena. Ali sama vlada time odstupa od nekih socijaldemokratskih načela, kojima se radniku daje primarna važnost na tržištu rada - kaže Krešimir Sever.

67

godina života će trebati imati radnik koji želi u punu mirovinu

41

godina radnog staža će također biti uvjet za punu mirovinu, bez obzira na dob radnika
 
 
Preuzeto s: nhs.hr