ZOR do kraja listopada u saborskoj proceduri
JAVNA RASPRAVA PRIMJEDBE NA NACRT DO 15. RUJNA
Novi ZOR bit će sastavljen od dva dijela kojima će se uređivati individualni, odnosno kolektivni radni odnosi. Dio starih odredbi regulirat će se posebnim propisima
(NOVI LIST) ZAGREB » Ministarstvo rada i mirovinskog sustava otvorilo je na svojim mrežnim stranicama javnu raspravu o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o radu (ZOR). Javna rasprava, pokrenuta nakon što se o zakonskim izmjenama pregovara već dobra dva mjeseca, trajat će do 15. rujna, a novi zakon u saborskoj proceduri trebao bi se naći do kraja listopada.
Tako je i većina novina koje se namjeravaju uvesti – od austrijskog modela fonda za otpremnine, fleksibilnije organizacije radnog vremena kako bi se smanjili troškovi poslodavca, dodatne promocije nepunog radnog vremena, ukidanje apsolutne zaštite otkazivanja ugovora o radu radnicima koji koriste rodiljna i roditeljska prava, preko ukidanja odredbe da se jedostranim pravilnicima o radu može regulirati plaća do omogućavanja štrajka odmah po dospjeću neisplaćene plaće te omogućavanja štrajka i nereprezentativnim sindikatima – već poznata.
Izmijenjena struktura
Sada je, pak, potvrđeno i da će se struktura ZOR-a izmijeniti pa će novi biti sastavljen od dva dijela kojima će se uređivati individualni, odnosno kolektivni radni odnosi.
No, dio odredbi iz postojećeg radnog zakonodavstva, ubuduće će biti predmetom nekog drugog propisa. Primjerice, iz ZOR-a će se, kako predlaže resorno ministarstvo, brisati odredbe o zaštiti trudnica, jer je to područje regulirano Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Regulacija europskih radničkih vijeća, pak, izdvojit će se u poseban propis, dok će se odredbe o prekograničnom spajanju i pripajanju pripisati Zakonu o trgovačkim društvima. Osim posebnog propisa o Europskim radničkim vijećima, očito će se izraditi još jedan poseban propis koji će govoriti o suodlučivanju radnika u Europskoj zadruzi.
Jedan od ciljeva izmjena radnog zakonodavstva jest smanjenje »indeksa zakonske zaštite zaposlenja« kako bi se potaknulo novo zapošljavanje, prije svega mladih.
Rast zaposlenosti
Kako se obrazlaže, iz podataka o nezaposlenosti i promjena radnog zakonodavstva prije 10 godina, jasno proizlazi na koji način zakonska zaštita zaposlenja neizravno utječe na kretanja na tržištu rada. Do fleksibilizacije radnog zakonodavstva 2003. godine, tako je »indeks zakonske zaštite zaposlenja bio 3,5 bodova, a u siječnju 2003. je bila i najveća stopa nezaposlenosti od 21,9 posto«.
Smanjene zakonom propisane otpremnine i skraćeni otkazni rokovi utjecali su na smanjenje indeksa zakonske zaštite zaposlenja koji je pao na 2,7 bodova. »Smanjenje indeksa, kontinuirani gospodarski rast, povoljnija makroekonomska kretanja i stabilnost tržišta, utjecali su na smanjivanje stope nezaposlenosti koja se do 2007. godine smanjila na 9,6 posto«. Tako bi, očito, daljnja fleksibilizacija radnog zakonodavstva i izbacivanje otpremnina iz njega, trebala pripomoći rastu zaposlenosti, pogotovo mlade radne snage čiji je udio u nezaposlenosti lani dosegnuo 36,1 posto. No, gospodarskog rasta kakav je bio do prije četiri-pet godina, više nema.
Više zaposlenih na neodređeno vrijeme