Kaže to Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod, osoba koja je, uz neizostavnog ministra Željka Jovanovića, vjerojatno ovih dana najspominjanija među kolegama u osnovnim i srednjim školama. Preporod je prvi put za (polovice) mandata nekog obrazovnog ministra pokrenuo peticiju za njegovom smjenom, potpisivala se zadnjih dana nastave u prvom polugodištu.

„Željko protiv Željka“, prštali su naslovi, možda i zbog toga jer je Preporod peticiju pokrenuo sam, bez drugih školskih sindikata, što su mu neki kolege javno zamjerili, a drugi ipak dali usmenu potporu „jer nitko u obrazovanju ne može biti zadovoljan Jovanovićem“. Otkazani su kolektivni ugovori, nema novca za prijevoz profesora, ionako potplaćenim nastavnicima ukidaju se dodaci koje su mukotrpno zaslužili, premda se u javnosti stalno pokušava plasirati slika o „neradnicima koji se bune, iako imaju sigurne plaće i puno godišnjeg odmora“.

- Stigle su prve informacije s terena, iz Osijeka. Imamo škole u kojima ljudi masovno potpisuju peticiju. Evo dopisa s fakulteta, ljudi pitaju zašto se ondje ondje ne prikupljaju potpisi – ne krije zadovoljstvo Stipić dok razgovaramo u njegovu uredu u središtu Zagreba. I sam profesor hrvatskoga jezika u gimnaziji u Vrbovcu u blizini Zagreba, i to puni radni vijek od 28 godina (u zadnjih sedam godina na pola radnog vremena jer je ostatak 'satnice' zaposlenik sindikata Preporod) vrlo dobro zna svakodnevne muke prosvjetara.

Ministrirao Kuhariću

- Ako Zoran Milanović računa snovimmandatom onda bi se do proljeća trebao riješiti onih ministara koji pridonose tome da taj mandat ne dobije. Tu je Željko Jovanović na prvom mjestu – smatra Stipić.

Iako ministar Jovanović nije prvi čelnik obrazovnog resora kojemu Stipić „radi probleme“ (bivši ministar Radovan Fuchs, na primjer, tužio ga je za klevetu), prvi je za koji je Preporod organizirao peticiju u školama sa zahtjevom da odstupi s dužnosti. Na trusnoj sindikalnoj sceni, na kojoj međusobna netrpeljivost sindikalnih čelnika nije ništa novo, Stipić je dugodišnje lice. Tko je čovjek koji se posljednjih godina percipira kao najglasnija figura u obrazovanju, koja ne da mira nijednoj ministarskoj garnituri?

U njegovoj biografiji stoji da je rođen 1960. godine u Vinkovcima, no već četiri godine kasnije njegovi se roditelji, otac podrijetlom iz Šćita u Ramskoj kotlini, a mama iz okolice Velike Gorice, sele se u Sesvetski Kraljevac nadomak Zagrebu. Veliku ulogu o njegovu odrastanju i oblikovanju imao je njegov tadašnji župnik, a danas vojni ordinarij biskup Juraj Jezerinac (nakon njegova odlaska u Kanadu župu je preuzeo također jedan današnji biskup msgr.Josip Mrzljak).

- Bio sam aktivan u župi, voditelj ministranata. Ministrirao sam na prvoj misi koju je u našoj župi vodio tada zagrebački biskup Franjo Kuharić. Čak se nekako očekivalo da ću otići u sjemenište. Kao dijete iz radničkeobiteljiposebno me oduševljavala biblioteka koju je kao župnik imao Juraj Jezerinac. On je zaslužan što sam se opredijelio za moj današnji poziv, da sam počeo pisati, glumiti – prisjeća se Stipić, koji i danas o biskupu Jezerincu, s kojim se ipak rjeđe viđa, ima samo riječi hvale.

„Razumijem da danas njegovi nastupi izazivaju kontroverzije u javnosti. Ali, kao župnik bio je fantastičan, pravi 'narodski svećenik', graditelj. Nije imao radno vrijeme, mogli ste mu doći u bilo koje doba, znao je s nama razgovarati do jedan, dva u noći“, dodaje. Kada je Jezerinac odlazio u Kanadu Stipić je pokrenuo svoju prvu 'peticiju' – organizirao je akciju da Jezerinac ostane i čak s tim zahtjevom otišao nadbiskupu Kuhariću! Iako kaže da je i dalje vjernik i formalni katolik, devedesetih godina jako se razočarao u Crkvu, a posebno ga smeta njihova rastrošnost te vjeronauk u školama koji je, kaže, uništio župni vjeronauk.

Danas otac triju kćeri koje ima sa suprugom ekonomisticom, studirao je i kao odličan student na vrijeme završio tadašnju jugoslavistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Najuže društvo bili su mu književnik (i kum) Miroslav Mićanović, redatelj „Stipe u gostima“ Stipan Filaković, Maja