Vlada ne odustaje od divovskog promašaja
(Novi list, tiskano izdanje)
IZA POZORNICE
Začuđuje upornost kojom Vlada, unatoč neuspjesima u privatizaciji, ustrajava na prodaji Hrvatske poštanske banke i ostale državne imovine, te iznajmljivanju hrvatskih autocesta. Reuters je javio da će početkom iduće godine Vlada obnoviti pokušaje privatizacije jer ona smatra da je to jedini put za pokrivanje prekomjernog manjka u proračunu te za smanjivanje rastućeg javnog duga.
Međutim, ta je rasprodaja »obiteljskog srebra« nepotrebna. Vlada uporno zanemaruje činjenicu da u »državnoj pričuvi« ima golem novac kojim može srezati ne samo proračunski manjak nego i smanjiti potrebu budućeg zaduživanja države. Banski dvori, primjerice, planiraju da će od prodaje državne imovine zaraditi nekoliko milijardi kuna, a od davanja autocesta u koncesiju oko 23 milijarde. No, ako država posegne za legitimnom »pričuvom«, namaknut će daleko više novca od onoga što može dobili privatizacijom i koncesijama autocesta, a proračunu će usto osigurati čak pet milijarda kuna novih, redovitih prihoda svake godine.
Radi se, naravno, o drugom mirovinskom stupu koji je u Hrvatskoj eksperimentalno pokrenut prije 12 godina. Od trenutka uvođenja, Vlada se odrekla pet posto prihoda od mirovinskog doprinosa, preusmjeravajući taj novac iz proračuna na račune četiriju privatnih banaka, odnosno njihovih mirovinskih fondova. U te obvezne fondove dosad je uplaćeno oko 50 milijarda kuna, a svake se godine uplaćuje gotovo pet milijardi iz plaća zaposlenih, prema izvješćima Hanfe.
Taj drugi stup je jedan od glavnih motora koji je pokrenuo dramatičan rast zaduživanja hrvatske države u proteklom desetljeću, javni dug danas iznosi više od 220 milijardi kuna. Zbog uvođenja drugog stupa. Mada godišnje gubi pet milijardi kuna koje bi inače usmjerila za isplatu penzija umirovljenicima u prvom, državnom mirovinskom stupu. Da bi pokrila taj gubitak. Vlada se stalno zadužuje kod četiriju privatnih fondova u drugom stupu. Drugim riječima, Vlada je zakonski dala Četvrtinu mirovinskog doprinosa privatnim fondovima, a sada taj isti novac od njih posuđuje - uz kamate - da bi lakše isplaćivala penzije za svih 1,2 milijuna umirovljenika. Četiri fonda trenutačno imaju na računima 63 milijarde kuna, od čega su 71 posto uz kamate posudili državi za pokrivanje proračunske rupe koja je nastala upravo zato što oni postoje.
Nije li praktičnije ukinuti drugi stup - što bi osjetno povećalo redovite proračunske prihode i uklonilo taj generator javnog duga - nego nastaviti rasprodaju državne imovine? Zašto Vlada ne dira drugi stup, iako bi joj taj »pričuvni novac« olakšao i izlazak iz EU-procedure za smanjivanje prekomjernog deficita?