Vlada ne može obraniti ciljani deficit - do kraja godine 400 tisuća nezaposlenih

Nakon što je svima postalo jasno da Vlada ove godine neće obraniti ciljani deficit, da je javni dug već sada probio dozvoljenu granicu Europske komisije od 60 posto BDP-a, a da će nezaposlenost doslovce eksplodirati nakon završetka turističke sezone, redakcija portala Dnevno.hr provela je anketu među vodećim hrvatskim ekonomskim analitičarima o procjenama spomenutih kategorija do kraja godine. Procjene koje smo dobili ne samo da su porazne, nego polako postaju zabrinjavajuće odnosno dosežu kritičke razmjere. Pri čemu nas posebno treba brinuti podatak da nam prvi put u srpnju raste nezaposlenost.

O gospodarskom rastu ove godine nema govora, a da stvar bude gora, analitičari su morali korigirati na niže vlastite procjene o padu BDP-a za 2013. Umjesto prognoziranoga pada od oko 0,8 posto, analitičari koje smo anketirali sa sigurnošću najavljuju produbljivanje krize, odnosno pad BDP-a veći od jedan posto.
Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Drago Jakovčević u svom komentaru kaže da je 'Vlada potpuno promašila gospodarsku i ekonomsku politiku', optuživši je pri tom za 'nekompetentnost i nebrigu za hrvatsko gospodarstvo'. Jakovčević pri tom zloslutno upozorava da će nam do kraja godine nezaposlenost drastično porasti na 400 tisuća ljudi! Manjak u državnoj blagajni, koji je već sada iznad europski dozvoljenih 3 posto BDP-a, prema Jakovčeviću će do kraja godine dosegnuti i 5 posto društvenoga nam bruto bogatstva.

- Očito je da Vlada ne čini dovoljno na prilagodbi državnog proračuna i zbog toga javni dug ubrzava. Bez ozbiljnih zaokreta na rashodovnoj strani proračuna (rezanja, op.a.) sadašnje stanje će se nastaviti s ozbiljnim posljedicama – pojašnjava direktor Arhivanalitike Velimir Šonje. Navodi da će vrlo zanimljivo biti krajem godine kad će Vlada prvi put morati donijeti proračun u suradnji s Europskom komisijom i ostaje pitanje kako će Europska komisija gledati na prevelik deficit i javni dug.
Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić očekuje deficit od čak 5,8 posto, a pad BDP-a od 1,2 posto i poručuje kako je izvjesno da ove godine nema gospodarskog oporavka (a kamoli rasta). Problem je, kaže, u dubokim strukturnim problemima hrvatskog gospodarstva te činjenici da je izostao kratkoročni efekt ulaska Hrvatske u EU.
Da nam ulazak u EU nije donio nikakve efekte na gospodarstvo slaže se i Damir Novotny i najavljuje da ćemo prve učinke od članstva osjetiti tek kroz dvije godine i tek tada možemo očekivati blagi rast gospodarstva.
- Nema strukturnih reformi, na rashodovnoj strani proračuna ne radi se ništa. Ekonomija nam je u slobodnom padu, ravnotežu bismo mogli uhvatiti iduće godine, ali nam opet slijedi stagnacija zbog kašnjenja efekata od članstva u EU – procjenjuje Novotny.
Željko Lovrinčević u izjavi za Večernji list navodi, pak, da su nam BDP, izvoz, javni dug i deficit podbacili puno više nego drugim zemljama u okruženju, posebno proračunski manjak kojeg zemlje u regiji smanjuju, za razliku od Hrvatske, a što će 'investitori teško prihvatiti'.
Prema podacima Ministarstva financija, javni dug zajedno s jamstvima i dugom HBOR-a već sada je iznad 70 posto BDP-a što nas, upozoravaju analitičari, čini jednom od najzaduženijih članica EU, odnosno najzaduženijom članicom među posljednjim zemljama koje su ušle u EU (Slovačka, Bugarska, Rumunjska). A kada autoceste damo u koncesiju, dug HAC-a će se pripisati javnom dugu i tada će praktički biti nemoguće dovesti ga u europske okvire od 60 posto BDP-a.
Što se nezaposlenosti tiče, i prije nego smo ušli u EU obilježeni smo kao jedna od članica s najvećom nezaposlenošću (većom od 20 posto), a neslavan rekord mogli bismo postići već najesen kada se vojska sezonskih rada počme javljati u evidenciju nezaposlenih.