Većina građana ne može štedjeti i očekuje još lošije gospodarsko stanje
ISTRAŽIVANJE GFK
U idućih godinu dana 53 posto hrvatskih građana neće biti u mogućnosti štedjeti novac. To je najviši postotak »neštediša« u odnosu na početak krize i 2009. godinu kada je bilo 5 posto manje građana koji nisu bili u mogućnosti štedjeti, ističu iz GfK
(Novilist.hr) ZAGREB Više od polovice hrvatskih građana neće moći štedjeti u sljedećih godinu dana, a dvije trećine njih očekuje još lošije gospodarsko stanje u zemlji, pokazuje istraživanje GfK – Centra za istraživanje o štednji građana.
U idućih godinu dana 53 posto hrvatskih građana neće biti u mogućnosti štedjeti novac. To je najviši postotak »neštediša« u odnosu na početak krize i 2009. godinu kada je bilo 5 posto manje građana koji nisu bili u mogućnosti štedjeti, ističu iz GfK.
Samo je 13 posto ispitanika izjavilo da će u sljedećih godinu dana moći štedjeti, što je pad za 7 postotnih bodova u odnosu na prethodne tri godine kada se taj postotak kretao između 20 i 21 posto.
Da prevladava pesimizam među hrvatskim građanima govori i podatak što dvije trećine građana očekuje još lošije gospodarsko stanje u zemlji u sljedećih godinu dana, dok se samo njih 7 posto nada gospodarskom oporavku, ističu iz GfK.
U situaciji kada bi imali mogućnosti i novca za štednju, hrvatski bi građani novac najradije oročili u banci (njih 32 posto), a od ostalih institucionalnih oblika štednje na drugom su mjestu nalaze stambene štedionice/štednja stimulirana od države (21 posto).
Iz GfK pritom podsjećaju kako je u Hrvatskoj tržište stambenih štedionica relativno mlado (postoji od 1998.), u usporedbi s primjerice Austrijom gdje postoji 80 godina ili Njemačkom gdje je stambena štednja razvijena već 100 godina.
U Hrvatskoj oko 750.000 građana ima barem jedan ugovor o stambenoj štednji, a u porastu je i broj kućanstava s većim brojem ugovora (npr. broj kućanstva s dva ugovora sa 13 na 18 posto), navode iz GfK i napominju kako je tipičan štediša u stambenoj štedionici mlada, obrazovana osoba s višim primanjima od prosjeka i vlastitom obitelji.
Od preostalih načina štednje, aktualno je čuvanje novca kod kuće, kojeg preferira 27 posto građana. Takav oblik štednje postaje sve zanimljiviji hrvatskim građanima u odnosu na ranije razdoblje (rujan 2011. njih 18 posto, ožujak 2012. godine 21 posto).
Pad cijena nekretninama vjerojatno je i kod građana utjecao na stav da takav način štednje nije više toliko »unosan« u odnosu na ranije godine, jer se kod njega pokazao pad u preferenciji – u lipnju 2008. je 32 posto građana preferirao kupovinu nekretnine kao način štednje, dok je takvih sada 25 posto. Slična situacija je i kod kupovine zemljišta, koju, kao oblik štednje, preferira 14 posto građana, za razliku od njih 24 posto iz lipnja 2009.
Za razliku od kupovine nekretnina ili zemljišta, ulaganje u zlato kao način štednje pokazuje se sve interesantnijim. Rast vrijednosti zlata vjerojatno je doveo do toga da se trenutno sve veći broj građana odlučuje na ovakav oblik štednje – u lipnju 2009. ih je 6 posto preferiralo zlato kao oblik štednje, a u prosincu prošle godine njih 19 posto.