U siromaštvu živi čak 95 tisuća invalida, društvo za njih ne mari
UPOZORENJA PRAVOBRANITELJICE
Samo 22.000 osoba s najtežim invaliditetom ostvaruje pravo na osobnu invalidninu
(GLAS SLAVONIJE) Osamnaest posto osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, odnosno 95 tisuća njih, živi u uvjetima siromaštva.
Kako ističe pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak u svom izvješću Saboru o prošlogodišnjem radu, porast broja pritužbi zbog teškoća u ostvarivanju materijalnih prava i podmirivanja troškova stanovanja pokazuje kako je došlo do daljnjeg osiromašivanja obitelji čiji su članovi osobe s invaliditetom do razine da im je ugrožena egzistencija.
- Naknade s osnove invaliditeta u praksi postaju jedini izvor prihoda za cijele obitelji pa tako opća teška socijalna slika posredno djeluje na osobe s invaliditetom, unatoč tome što se njihove ionako male naknade ne smanjuju - ističe Anka Slonjšak.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u našoj zemlji su 525.782 osobe s invaliditetom koje ostvaruju neki oblik podrške u raznim sustavima. Od tog broja, samo 22.000 osoba s najtežim invaliditetom i djece s najtežim teškoćama u razvoju ostvaruje pravo na osobnu invalidninu u iznosu 1.250 kuna, kojom trebaju podmirivati troškove koji proizlaze iz invaliditeta.
Kažnjavaju ih
Unatoč brojnim upozorenjima pravobraniteljice, umjesto da se osobe s invaliditetom potiče da budu aktivni članovi društva, njih se na neki način kažnjava oduzimanjem i tog minimalnog iznosa ako se zaposle. “Takva štednja na osobama s invaliditetom kratkoročno je vrlo skupa, jer osobe s invaliditetom prisiljava na pasiviziranje,” ističe pravobraniteljica koja je lani, u vrijeme donošenja Zakona o socijalnoj skrbi, na razne načine pokušavala Ministarstvo socijalne politike i mladih uvjeriti da osobna invalidnina ne smije biti socijalna naknada koja se daje zbog siromaštva osobe. Ministarstvo je ostalo na stajalištu da se osobama s invaliditetom koje se zaposle ili dobiju stipendiju ta naknada ukine. Kako stoji u izvješću, zapošljavanje je bilo zapreka i da osoba s invaliditetom stekne pravo na obiteljsku mirovinu te su zbog toga djeca s teškoćama u razvoju odustajala od školovanja i traženja posla.
- Stoga pozdravljamo izmjene odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, a kojima osobe s invaliditetom kada se zaposle ne budu kažnjene gubitkom prava na obiteljsku mirovinu - ističe pravobraniteljica.
Ona upozorava i na brojne nedostatke Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Naime, lani je na Zavodu za zapošljavanje bilo registrirano 6.789 nezaposlenih osoba s invaliditetom. “I dalje nije riješeno tko se sve smatra osobom s invaliditetom, kao i dokazivanje statusa invaliditeta za potrebe zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije”, kaže pravobraniteljica.
Sve je u Zagrebu
Ona upozorava i na postupke prema djeci s teškoćama u razvoju u sustavu zdravstva koja ostaju kod kuće zbog nemogućnosti roditelja da sami plaćaju usluge. Većina ustanova za ranu intervenciju smješteno je u Zagrebu i u okolici, dok djeca u drugim dijelovima Hrvatske ostaju kod kod kuće. Pravobraniteljica je uputila nadležnim ministarstvima preporuku za hitnu uspostavu sustava rane podrške razvoju djece s teškoćama u razvoju u cijeloj Hrvatskoj. Poseban je problem niz neodgovarajućih pa i protuzakonitih rješenja, posebice kada je riječ o zaštiti prava osoba s autizmom u Hrvatskoj. U tom području nema pomaka već 25 godina kada je riječ o uspostavi sustava skrbi na državnoj razini, ili do značajnijeg podizanja kapaciteta Centra za autizam.
Bilježe se i negativni trendovi teške dostupnosti svih potrebnih zdravstvenih usluga, jer liječenje i rehabilitacija iziskuju sve veće troškove koje si invalidi ne mogu priuštiti. Do razvoja novih oblika zdravstvene zaštite još nije došlo, odnosno ovi procesi nisu niti započeli. I dalje postoji niska društvena svijest o važnosti osiguranja pristupačnosti te uklanjanja arhitektonskih i komunikacijskih prepreka kao preduvjeta za neovisno življenje osoba s invaliditetom, ističe Anka Slonjšak.