Tužna istina o budućnosti Hrvatske
(Danas.net.hr)
Analitičari o 'pozitivnim' statistikama
Porast izvoza u prva dva mjeseca ove godine, povezan s još nekim statističkim podacima, ulio je građanima nadu da se gospodarstvo ipak kreće u pravom smjeru. Međutim, čini se da ipak nije tako.
"Rast dobiti tvrtki, rast industrijske proizvodnje, izvoza, pa i zaposlenosti, te za trgovačke tvrtke posebno važan rast potrošnje građana - sve su dobri pokazatelji za ukupan rast gospodarstva, BDP-a, a time napokon i skori rast standarda građana. To nam daje razloga za zadovoljstvo, ali ne i za euforiju", izjavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Međutim, ako pitate ekonomske analitičare, nema ni razloga za zadovoljstvo, a kamoli euforiju.
Kratkotrajno olakšanje
Naime, kako za Danas.hr kaže ekonomski analitičar Velimir Šonje, porast izvoza je posljedica stabilnog oporavka u Europskoj uniji i potražnje za našim proizvodima (zasad roba, a tijekom ljeta bit će to i izvoz usluga u turizmu). Međutim, naglašava Šonje, moramo biti svjesni da to nije posljedica naših poteza ili rješavanja gospodarskih problema, već je samo kratkotrajno olakšanje u dijelu gospodarstva koje je sposobno izvoziti.
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb još je oštriji u kritici tih pokazatelja i ukazuje na iskrivljenu statistiku. Siječanj prošle godine je izvozno bio izrazito slab, a porast je uzrokovan prodajom nafte. Slaže se s Velimirom Šonjeom da je potražnja za našom robom u EU malo porasla, ali i dodaje da je to daleko premalo.
Maloprodaja je, kaže, u prva tri mjeseca zapravo pala, a kada se oduzme efekt vladine kupovine automobila za svoje potrebe u ožujku je pala za čak tri posto.
U padu je i građevina (devet posto kvartalno u odnosu na prošlu godinu, turizma šet do sedam posto), a prihodi od PDV-a, dakle naplata najizdašnijeg poreza pala je za čak sedam posto u prva tri mjeseca u odnosu na prošlu godinu.
Svi ti podaci govore o padu ilis tagnaciji gospodarstva, odnosno, kaže Lovrinčević, BDP je u prvom kvartalu negdje na nuli u odnosu na prvi kvartal 2013. godine. Porast će u odnosu na zadnji kvartal prošle godine, ali taj je ionako bio izuzetno loš.
Crno nam se piše...
Lovrinčević upozorava da će se Hrvatska u iduća četiri tjedna morati zadužiti za 1,7 do 1,8 milijardi eura, zbog potreba HAC-a. "Javni je dug izmakao kontroli", kaže, u povijesti Hrvatska nikad nije imala tako velik i brz porast javnog duga kao u zadnje dvije godine. Naime, od jeseni će se javni dug računati po drugoj metodologiji, po kojoj će se uračunavati i dugovi Hrvatskih autocesta i HBOR-a, a po tome hrvatski dug premašuje 85 posto BDP-a i to će promijeniti sve.
"Za Hrvatsku postaje relevantno to što ulazi u dužničku priču, nije više važan bruto domaći proizvod (BDP) već bruto nacionalni dohodak (gross national income), koji pokazuje koliko vam od BDP-a ostaje kad platite kamate na kredite i mjeri standard građana", kaže Lovrinčević.
Drugim riječima, visoko zadužene zemlje mogu bilježiti i rast BDP-a, ali će svejedno građani imati sve manje novca i padat će im standard.
Posebno je važno što se hrvatski dug povećava unatoč Proceduri prekomjernog deficita, zbog čega je izgledno da ćemo ući u Proceduru makroekonomske nestabilnosti, što je, kaže Lovrinčević, novina u EU. Riječ je o proceduri za zemlje s dubinskim ekonomskim problemima, a izgledni su kandidati osim Hrvatske još i Italija, a možda i Slovenija, s time da su Grčka i Cipar u posebnim aranžmanima.
Lovrinčević stoga vrlo pesimistično gleda na budućnost: Samo kamate od 13 milijardi kuna iznose četiri posto BDP-a, što znači da bi hrvatsko gospodarstvo moralo rasti minimalno tri posto na godinu samo da isplati kamate. Sve ispod toga znači urušavanje standarda. Posljedice stagnacije ne vide se toliko dok svjetska tržišta drže umjetno niske kamatne stope, no za koju godinu to će se promijeniti, a Hrvatskoj neće ostati ništa osim rasprodaje preostale imovine, poput autocesta ili otka, 'krađa budućnosti' u vidu uzimanja novca iz drugog mirovinskog stupa ili uvođenje novih poreza, koji će još dodatno srozati standard građana. Za četiri ili pet godina, kad se rasproda sve, a kamate na svjetskim tržištima ne budu više tako niske, morat će se tražiti reprogram duga jer vlada ne poduzima prave strukturne reforme, poput reforme javnog sektora ili restrukturiranja javnih poduzeća.
Kućanstva u Hrvatskoj uprihode oko 150 milijardi kuna na godinu. Najavljeni novi porezi donosit će državi 3,5 milijarde, što, kaže Lovrinčević, znači da će pad standarda biti najmanje dva posto.
Mirovina će, zaključuje, uskoro postati socijalna kategorija.