Na tragu rušenja trodiobe vlasti imamo i sramotnu izjavu Branka Grčića, potpredsjednika Vlade, koji reče da presuda u korist udruga Potrošač i Franak opterećuje bankarski sektor. Grčić reče da je dostupnost kredita i financijskih sredstava jedan od ključnih aspekata za oporavak gospodarstva. Upozorava nas da će banke obustaviti kredite u slučaju da Dobronićeva presuda postane pravomoćna. Tko smeta Grčiću i Vladi da uzvrate bankama sa zahtjevom da plaće državne administracije i javnih poduzeća idu preko domaće HPB. Jedne će banke povući svoj kapital, a druge će ponuditi jeftiniji. Struja dolazi tamo gdje su potrošači. Blefiranje banaka toliko je providno, da mogu uplašiti samo onoga tko nema blage veze o tržištu novca.

Kakvu reputaciju imaju banke?

"Izrazila bih zabrinutost da se radi pritisak na izvršnu vlast očigledno s namjerom da izvršna vlast radi pritisak na pravosuđe. Mislim da neki sudionici počinju lagano plesati po rubu i da ulaze u sferu protupravnosti" - izjavila je Nicole Kwiatkowski. "Hipoteza da će pravomoćnost prvostupanjske presude dovesti do nekog sloma bankarskog sustava je apsolutno neutemeljena. Ono što vam mogu reći je da su se banke same dovele i dalje se dovode u reputacijski rizik" - izjavila je Branka Lukačević-Gregić.

Banke i njihov krug posve zaobilaze činjenicu da je (jednostrano) promjenjiva kamatna stopa kriminal po sebi. Idu na valoriziranje samog sudskog procesa, što je kod nas postalo uobičajeno Banke u svojoj žalbi traže izuzeće suca Radovana Dobronića, jer drže da se stavio u ulogu tužitelja. Neki "znalci" prigovaraju što je sudac Dobronić obrazložio svoju presudu! Sudac Dobronić neke svoje izjave nije unio u zapisnik! Razdoblje tužbe nije dobro utvrđeno! Presudom je prekoračen tužbeni zahtjev! Bankari prigovaraju sucu Dobroniću što je izrazio sumnju u libor. Nakon afere s namještanjem libora!

Gojko Drljača i Večernjak plaše Javnost kako je državni vrh upozoren - moglo bi biti kao da ugasite svjetlo i zatvorite vrata za budućnost. Kada se spusti kmica, ne zna se tko će pobrati batine. "Neki od nas iz Večernjeg lista moraju ići protiv struje" - priznaje nam Gojko Drljača. A struja je ovaj put narod, kojega treba uvjeriti da smo prodali svoje banke za naše dobro i da trebamo predati milijun svojih sugrađana u dužničko ropstvo, jer su mnogi posredno ugroženi zbog kredita s valutnom klauzulom u švicarcu.

Za kaotičnu pravnu i financijsku nesigurnost najmanje su krivi klijenti banaka

Problem je što Ustavni sud već treću godinu šuti glede tužbe protiv valutne klauzule. Što čeka? Delegaciju banaka? Možda su bankari već obavili svoje? Možemo li priznati da Boris Vujčić, guverner HNB-a, poštuje činjenicu da presuda Radovana Dobronića nije pravomoćna i da o njoj korektno šuti, ako Gojko Drljača i Večernjak iznose njegov stav: obezvređivanje valutne klauzule bio bi put u kaotičnu pravnu i financijsku nesigurnost. Iako je Hrvatska euroizirana zemlja! Drljača nas plaši onim što već imamo: gospodarski pad, visoki porezi i nezaposlenost. Drljača vidi dužnike banaka koji su dobili nadu kao krdo u nekontroliranom stampedu prema litici. Smeta ga što ga većina građana RH doživljava kao prodanu dušu. To je taj zahtjev stranog interesa i domaćih poltrona za potpunom ugodom. Opljačkali su nas do kosti, ali traže da im omogućimo i taj osjećaj da su ispravni i dobri ljudi. Takva samoobmana pojačava ugodu i hedonistički užitak.

Nitko se nije kladio na švicarac! To je Gojkova izmišljotina. Drljača ponovno pokušava relativizirati činjenicu da je većina dužnika s klauzulom u švicarskom franku birala švicarac najprije zato da poveća svoju kreditnu sposobnost. Ako to Drljača ne može pojmiti niti nakon nekoliko godina, onda imamo jedan drugi problem. Drljača nas uvjerava da će svi građani RH morati nadoknaditi bankama planiranu dobit, iako je ona ostvarena nezakonski. Istina, posljedice mnogih nezakonitih radnji snose svi građani RH, ali to nije niti pravda niti put za prevladavanje korupcije. Drljača proziva i roditelje dužnika, koji su po njemu trebali svojoj djeci objasniti što su to inflacija, hiperinflacija i devalvacija. Posebno je opaka izjava Drljače da su ljudi bili gladni - po njemu, nisu uzimali kredite iz potrebe nego iz pohlepe.

Ono što ne shvaća, Drljača postavlja kao aksiom

Naravno da je uslijedio nekorektan, podmukli udar na suca Radovana Dobronića. "U Hrvatskoj imamo suca trgovačkog suda koji ne razumije da je valutna klauzula instrument pravne sigurnosti koji štiti obje strane" - veli nam Drljača. Zapravo je valutna klauzula osiguranje u međunarodnim ugovorima. Zamislite, imamo novinara u Večernjaku koji to ne razumije! Imamo Vladu koja to ne razumije, pa je sebi utrpala valutnu klauzulu, u kreditima koje je uzela od "domaćih" banaka. Žalosno je da Drljača, Grčić i slični "znalci" ne mogu dokučiti zašto jedna visoko euroizirana zemlja poput Hrvatske ne treba imati deviznu klauzulu. Možda ćemo dočekati da Drljača i Večernjak interpretiraju promjenjivu kamatu kao osiguranje za obje strane.

Gojko Drljača iskazao se i u igri riječima. Tako pokrivenost sa švicarcem kredita s klauzulom u švicarcu zamjenjuje s pokrivenošću u devizama. Potezanje eura kao osiguranje švicarca posve je besmisleno, pogotovo što se EU i Eurozona tresu cijelo desetljeće. Ako Njemačka napusti Eurozonu, imat ćemo samo jedan euro, onaj druge brzine i slabiji od kune. Drljača veli da su banke svoje kratkoročne pozicije izloženosti trebale usklađivati valutno! Istina, ali za švicarce u švicarcu, što je izostalo. Mnogi nas upozoravaju da nije mudro dirati strane centrale, moćne banke mamice! A one su u konačnici izvukle dobit. Drljača je degutantan: "Jeli patriotski dopustiti da se zbog toga što se jedna grupa ljudi krivo kladila na franak sada kazni cijelo društvo, pa i buduće generacije?". Takvim izjavama želi kreirati mnijenje da dug banaka za nezakonito poslovanje snosimo svi. I što mi je činiti? Pa, u srijedu ću okupiti susjede i odvesti ih do kioska, na grupnu uplatu lota. Svakome njegov listić, ali je bitno formirati grupu. Netko mora objasniti Drljači da se udruga Franak pojavila naknadno, nakon što su krediti s deviznom klauzulom u švicarskom franku realizirani i prerasli u pljačku dužnika - rast tečaja švicarca pratio je rast kamata! Govorimo li ovdje o hrvatskom patriotizmu medija u stranom vlasništvu?
 
 
Izvor: Dnevno.hr
Autor: Tvrtko Dolić
Objavljeno: 16. 7. 2013.