Rasterećenje: Evo za koliko će rasti plaće

Ne bude li se značajnije mijenjala formula za platne razrede u njezinu najvažnijem dijelu – kod obuhvaća od25 posto– tada bi radnici koji mjesečno na ruke primeod 4500 do 7 tisuća kuna“profitirali”od 78 do 152 kune, dok bi najveći dobitak bio među zaposlenima koji sada mjesečno zarađuju oko12 tisuća kunajer bi im plaća porasla750 do 900 kuna.

Još razrađuju

Vlada u rujnu ne bi ukidala najveću stopu poreza na dohodak od 40 posto, ali bi povećala granicu od koje će se ona primjenjivati. Ministar Lalovac spomenuo je da bi se ta stopa primjenjivala na osnovicu iznad13 ili 13,5 tisuća kuna, odnosno na bruto primanja iznad20 tisuća, a ne14 tisuća brutokao što je sada slučaj. Ministarstvo financija još razrađuje modele te će ih uskoro predstaviti. Povišica bi mogla biti veća od ove koju smo procijenili ako bi se značajnije rastegnuo raspon primanja koja se oporezuju najnižom stopom poreza na dohodak od12 posto. Promjenom poreznih razreda i osnovice zaposlenima bi u posljednja tri mjeseca u 2014. godini ostalo oko500 milijuna kunaviše, za koja se ministar nada da će povećati potrošnju stanovništva.

Sindikalac Krešimir Sever kaže da su sindikati za razgovor o promjenama poreza na dohodak i drugačijim razredima uz uvjet da se zaštite radnici s najnižim primanjima.

– Najteže žive ljudi čije su plaće između minimalne i prosječne pa promjene primarno trebaju biti usmjerene prema njima – kaže Sever. Dodaje da Vlada mora ponuditi rješenje za pad prihoda lokalnih jedinica jer, ako one ostanu bez novca od poreza na dohodak, povećavat će prirez ili uvoditi neke nove namete pa će “radnici na mostu izgubiti to što su na ćupriji dobili”. Lalovac kaže da bi manjak prihoda u lokalne proračune država nadoknadila preusmjeravanjem dijela prihoda od poreza na dobit u njihove blagajne pa bi paket – dobije li zeleno svjetlo – sadržavao i neugodniji dio, a to je ukidanje olakšice za reinvestiranu dobit tvrtkama, čime bi se u fiskalnom smislu pokrilo povećanje plaća.

Banke pristale

Prema izjavama ministra financija, rebalansom se neće linearno zahvatiti u plaće zaposlenih u javnom sektoru na način da bi svi ostali bez određenog postotka, već će se rezati na prekovremenim satima, ugovorima o djelu i ostalim dodacima uz plaću. Rebalansom bi se troškovi države trebali smanjiti1,5 do dvije milijarde kuna.

– Nastojat ćemo smanjiti porezno opterećenje i na taj način proširiti poreznu bazu da više ljudi sudjeluje u plaćanju poreza kako bi dobili pozitivan efekt na proračun – izjavio je Lalovac.

S bankama je, kaže, dogovorio otpis dugova male vrijednosti do10 tisuća kuna(možda i 15 tisuća) u zamjenu za porezne olakšice, a sličan se dogovor očekuje i s telekom-operatorima.

– Povećanje PDV-a utjecalo je na smanjenje potrošnje i sad moramo ići s kontraefektima kako bi građani bili pokretač gospodarstva – kazao je Boris Lalovac.

Primjena novih poreznih pravila bila bi od 1. listopada 2014. godine.

3 poteza za spas

1. Otpis duga do 10.000 kuna za 150.000 ljudi pod ovrhom

Tvrtkama i bankama koje otpišu dug pod ovrhom do10 tisuća kunadržava bi otpisano priznavala kao trošak pa bi plaćali manji porez na dobit. Bankari su podržali tu ideju, komunalne tvrtke postupat će po njoj ako dobiju takav nalog vlasnika, još se čeka dogovor s operatorima. U tom slučaju na otpis bi išla i država.

2. Manji porez na dohodak, radnicima 500 milijuna kuna

Nakon što su gotovo tri godine uvodili nove poreze i povećavali stare, u Vladi će sad pokušati obrnuto – smanjivati opterećenje plaća kako bi pogurali građane da više troše. Veći neoporezivi dio, u kombinaciji s dizanjem granice za stopu od 40 posto, velik je dobitak za one s plaćama većim od 11 tisuća kuna i skromna povišica za manje plaće.

3. Smanjenje proračunske potrošnje za 2 mlrd. kuna