Radno vrijeme isključivo će raspoređivati gazda

Pritom, u četveromjesečnom razdoblju, prosječna tjedna satnica radnika ne smije prelaziti 48 sati tjedno (40 redovnih i osam prekovremenih). No, nejednak raspored radnog vremena, kolektivnim ugovorom može biti ugovoren i na razdoblje duže od četiri mjeseca, odnosno za najduže šest mjeseci. Takvo uređenje potpuno je u suprotnosti s onim na što je resorno ministarstvo koncem listopada pristalo, a nakon što su Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Nezavisni hrvatski sindikati izašli s pregovora o ZOR-u i održali prosvjed. Potom je resorno ministarstvo pristalo na njihov zahtjev da se preraspodjela radnog vremena isključivo može ugovarati kolektivnim ugovorom. Nova odredba različita je i od odredbe zakona koja se do nedjelje nalazi u javnoj raspravi i iz koje je jasno da se preraspodjela rada duža od 48 sati tjedno ne može regulirati odlukama poslodavca, već isključivo kolektivnim ugovorom.

Platforma za razgovor

U resornom ministarstvu tvrde kako nije točno da su pristali na sindikalni zahtjev, već da je sindikatima rečeno da se njihov prijedlog »prihvaća kao platforma za razgovor«. Međutim, da to baš i nije tako svjedoči činjenica da su sindikati imali četiri zahtjeva, tri su prihvaćena, a jedan kompromisno reguliran. Od tri prihvaćena, dva su ugrađena u zakon – izbrisan je financijski uvjetovani otkaz, a pravilnici o radu se ne ukidaju. Kompromisna odšteta u slučaju sudskog raskida ugovora također je unesena u zakon. Da nije riječ o »mamljenju« sindikata za pregovarački stol svjedoči i opežan dopis kojeg je resorno ministarstvo 28. listopada uputilo sindikatima i u kojem ministarstvo rada objašnjava potrebu fleksibilizacije radnog vremena kako bi se poslodavcima omogućila odgovarajuća fleksibilnost u organizaciji radnog vremena radi njihove kvalitetnije prilagodbe dinamičnom tržištu. Nakon detaljnog objašnjenja zbog čega se ne slaže sa sindikalnom bojazni da će takva preraspodjela dovesti do prekomjernog rada, resorno ministarstvo navodi: »Međutim, uvažavajući okolnosti da su sindikati važan segment u sprečavanju zlouporaba u primjeni odredbi o organizaciji radnog vremena, te da u tom smislu mogu preventivno djelovati i u odnosu na sprečavanje prekomjernog rada radnika koji za posljedicu može imati ugrožavanje zdravlja i sigurnosti radnika, Ministarstvo prihvaća prijedlog sindikata da se kroz kolektivne ugovore omogući organizacija radnog vremena kojom bi se radniku odredio rad dulji od 48 sati tjedno«. Tom rečenicom, resorno ministarstvo prihvatilo je jedan od sindikalnih zahtjeva, a upravo činjenica da su njihovi zahtjevi prihvaćeni vratila ih je ponovo za pregovarački stol.

Zakon nije izbrušen

Desetak dana kasnije, odnosno 7. studenog uoči upućivanja ZOR-a u javnu raspravu, novinarima je u resornom ministarstvu još jednom potvrđeno da je u dijelu preraspodjele radnog vremena prihvaćen sindikalni zahtjev te da će rad duži od 48 sati tjedno, ali ne više od 56 sati tjedno biti moguć »samo ako je tako predviđeno kolektivnim ugovorom«. Naravno i u tom slučaju prosječan broj sati u razdoblju od četiri mjeseca ne bi smio biti veći od fonda sati kao da je radnik radio 48 sati (40 sati redovnog rada i osam prekovremenih).

Javna rasprava o ZOR-u okončava se u nedjelju, a plan je da se zakon početkom prosinca nađe na Vladi kako bi u saborsku proceduru ušao prije zimske stanke. Premda, Vlada nema nikakvih rokova za donošenje tog zakona koji nije izbrušen s poslodavcima i sindikatima, a oba socijalna partnera više su nego nezadovoljna odnosom resornog minsitarstva prema njima. Shvatili su, naime, da su razgovori s njima vođeni radi forme, a da je resornom ministarstvu jedini cilj bio sniziti indeks zaštićenosti radnika. No, i javnost je u zabludi, jer je u javnoj raspravi na koju se mogu javiti svi građani dokument koji sadržajno ne odgovara onom što su poslodavci i sindikati dobili prije dva dana i na što se trebaju očitovati do kraja tjedna.

Olakšan postupak redovitog otkaza

Novim zakonskim prijedlogom, dodatno se olakšava postupak redovitog otkaza ugovora o radu. Naime, kod poslovno uvjetovanog otkaza poslodavac će trebati voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. No, izbačena je odredba po kojoj se poslovno uvjetovani otkaz ne može dati radniku ako ga poslodavac može zaposliti na drugim poslovima. I dok se sada kolektivnim ugovorom (ako posebnim propisom nije drugačije uređeno) mogu urediti iznimke od primjene odredbi o dnevnom i tjednom odmoru, pod uvjetom da je radniku osiguran zamjenski odmor, novost o kojoj u dosadašnjem tijeku pregovora nije bilo riječi kazuje da će se te iznimke moći određivati i bez kolektivnog ugovora.