PREGOVORI S NJEMAČKOM Hrvatska će odustati od autoputa do Dubrovnika
(Jutarnji.hr)
ZAPEČAĆENA TRASA JADRANSKO-JONSKE CESTE
Premijeri regije dogovorili zajednički zahtjev za susret s Angelom Merkel
Umjesto preko Dubrovnika, Crnu Goru i Albaniju sa zapadnom Europom autocesta će najvjerojatnije povezivati preko područja susjedne Bosne i Hercegovine. Informacija je to koju nam je potvrdio dobro upućeni sugovornik iz Vladinih krugova, koji ističe da je načelna odluka o tome zapravo već donesena.
Veza brzim cestama
- Dio Jadransko-jonske autoceste na južnom Jadranu gradit će se kao nastavak A1, ali najvjerojatnije ne preko Neuma i Dubrovnika, nego preko Počitelja i Trebinja, odakle će nastavljati prema Crnoj Gori i Albaniji. Turistička središta, uključujući Dubrovnik, te zračna luka u Čilipima s tom bi autocestom trebali biti povezani brzim cestama - ističe naš izvor.
To znači da Dubrovnik i krajnji jug Hrvatske s ostatkom zemlje i EU-om, po svemu sudeći, i neće biti spojeni autocestom, nego postojećom Jadranskom magistralom. Ona će, međutim, na nekim mjestima biti pretvorena u brzu cestu, odnosno dobit će još jedan trak, a na nizu lokacija u planu je i gradnja obilaznica. Hrvatskoj, dodaje naš izvor, ostaje prioritet i gradnja Pelješkoga mosta, čime će se omogućiti brži put prema Dubrovniku zaobilaženjem Neuma i tamošnjh graničnih prijelaza. Uvijek ostaje i mogućnost da Hrvatska sama izgradi autocestu do Dubrovnika, ali ona neće imati karakter međunarodne prometnice.
Očekivano razočaranje
Iako nastavak Dalmatine, koja je nedavno stigla do Ploča, autocestom preko Popova polja u BiH teško može naići na oduševljenje na krajnjem jugu zemlje, dio stručnjaka tvrdi da je to, s obzirom na uzak kopneni prostor koji na tom dijelu pripada Hrvatskoj i konfiguraciju terena, najbolje rješenje.
Pravi put
- To je zapravo i jedino moguće rješenje. Gradnja preko hrvatskog teritorija bila bi najskuplja varijanta. Dubrovniku samo treba osigurati tri spoja na novu autocestu - kaže Ivan Dadić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti.
Cijelu priču oko povezivanja Dubrovnika i juga Hrvatske s ostatkom države treba gledati u širem kontekstu. Kao što je EU svojedobno krojio okvire za povezivanje Baltika i Podunavlja sa zapadom Europe, tako mu je sada u fokusu čvršće povezivanje zemalja zapadnog Balkana s Unijom. Instrument za to je i gradnja 1080 kilometara duge Jadransko-jonske autoceste od Trsta u Italiji do Patrasa u Grčkoj.
Hrvatski dio gotov
- Put zemalja regije u EU vodi i njihovim prometnim povezivanjem s EU-om. Istodobno, to je jasna poruka da im je mjesto u EU - jednoglasni su naši sugovornici. Najveći dio te autoceste preko hrvatskog teritorija ionako je već izgrađen: preostaje još gradnja autoceste od Križišća do Žute Lokve (ako se od toga ne odustane), kao i spoj Rijeke s Trstom, za što treba osigurati suradnju susjedne Slovenije. Gradnja Jadransko-jonske autoceste bila je jedna od glavnih tema jučerašnjeg sastanka premijera Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije u Cavtatu. No, susret Zorana Milanovića, Vjekoslava Bevande, Mila