Pogledajte koliko nam novaca uzimaju za financiranje lokalnih političara i njihovih uhljeba!
(Index)
MATEMATIČKA analiza odnosa broja stanovnika s plaćama zaposlenika u jedinicama lokalnih samouprava pokazala je kako se u u jadranskom dijelu zemlje troši više – i to bez obzira na financijsku snagu ili slabost općine ili grada. Prema toj analizi u samom su vrhu gradovi i općine u Istarskoj i Primorsko goranskoj županiji, a po rastrošnosti Grad Zagreb nalazi se na osmom mjestu unatoč činjenici da su plaće dijelile s brojkom od 790 tisuća stanovnika!
Aleksandar Hatzivelkos, poznati aktivist inače predavač matematike na Veleučilištu Velika Gorica, zalaže se za reorganizaciju sustava lokalne i regionalne samouprave, a odlučio je sam potražiti podatke o potrošnji, te potom te podatke i matematički obraditi.
Iznose koji se u jedinicama lokalne samouprave potroše na godišnjoj razini za plaće zaposlenika, podijelio je s brojem stanovnika. Time se dobio iznos koje se u pojedinim općinama i gradovima godišnje izdvaja za plaće zaposlenika po svakom stanovniku.
Na vrhu top liste najrastrošnijih gradova nalazi se Umag s potrošnjom 2713 kuna po stanovniku, druga je Opatija s 2150 kuna zatim slijede Rovinj (2113), Krk (2086) i Mali Lošinj (1995). Na šestom mjestu nalazi se Dubrovnik s 1947 kuna, zatim slijedi Pazin s 1927 pa tek onda Zagreb s 1856 kuna. Na dnu top 10 liste su Buzet i Poreč.
Čak osam jedinica lokalne samouprave troši više od 2000 kuna po stanovniku
Na vrhu najrastrošnijih Općina nalazi se Sutivan s potrošnjom 2671 kuna po glavi stanovnika, zatim slijedi Mljet s 2667 kuna te Vrsar s 2402 kuna. U prvih deset su Civljane, Grožnjan, Zadvarje, Bol, Milna, Brod Moravice i Vir.
"Za primijetiti je da se u jadranskom dijelu zemlje troši više – i to bez obzira na financijsku snagu ili slabost općine ili grada. Visoka izdvajanja za plaće po broju stanovnika imaju i bogatije istarske sredine, kao i siromašnije općine u dalmatinskoj zagori. Također ova slika ruši i jednu predrasudu (ili očekivanje) s kojim sam se susreo – da su jedinice lokalne samouprave na sjeveru Jadrana racionalnije u potrošnji, te da se kod njih shodno tome očekuje manja potrošnja za zaposlenike. Upravo suprotno – u Istri i Primorsko-goranskoj županiji nalazimo velik broj općina i gradova koji troše natprosječno velike iznose. To potvrđuju i podaci o deset najrastrošnijih gradova i deset najrastrošnijih općina", kaže Hatzivelkos u svojoj analizi dodajući da ukupno osam jedinica troši više od 2000 kuna po stanovniku za plaće svojih zaposlenika.
Bračani srušili stereotipe
Za primijetiti je ulazak i glavnog grada, Zagreba, u skupinu najrastrošnijih -ostali veliki gradovi (Split, Rijeka, Osijek) zbog većeg broja stanovnika, troše manje od 1500 kn po stanovniku za plaće. Zagreb se, usprkos brojci od 790 000 stanovnika, uspio plasirati među prvih deset najrastrošnijih gradova.
"Istaknuo bih rušenje još jednog stereotipa – onoga o Bračanima kao štedljivim (da ne kažem, škrtim) ljudima – sve bračke općine spadaju u gornje razrede što se tiče potrošnje na zaposlenike, a njih tri (Sutivan, Milna i Bol) po izdvajanjima za zaposlene ulaze među Top 10 općina u cijeloj zemlji", kaže Hatzivelkos u svojoj analizi.
Naravno postoji i lista najštedljivijih gradova i Općina. Na vrhu liste gradova nalazi se Pleternica s 159 kuna po glavi stanovnika, dok Kutjevo troši 287 kuna. Tu su i Novi Marof (293),