27.9.2014.

Početna cijena za hrvatske autoceste 19 milijardi kuna

(Poslovni dnevnik)
Započela licitacija - Doznajemo osnovne uvjete iz prijedloga koncesijskog ugovora

Pretpostavka je da u Vladi minimalni iznos vide kao cijenu koja bi bila primjerenija roku bliže donjoj, a ne gornjoj točki raspona trajanja koncesije

Tko za koncesiju na više od tisuću kilometara hrvatskih autocesta nema ili nije spreman platiti najmanje 2,5 milijarde eura, što prema trenutnom tečaju znači 19 milijardi kuna, ispada iz utrke. Spomenuti je minimalni iznos polazna točka za sljedeću fazu Vladina megaprojekta, a to je davanje neobvezujućih ponuda. Prema dobro upućenim neslužbenim izvorima bliskim tom Vladinu projektu, zainteresiranim je investitorima za to dan rok od oko mjesec i pol. Ponude, naime, moraju poslati do 7. studenoga.

Pet igrača koji su trenutno u igri za projekt tzv. monetizacije javnog duga vezanog uz hrvatske autoceste te su naputke dobili ove srijede od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture zajedno sa stotinama stranica okvirnog prijedloga, odnosno nacrta koncesijskog ugovora. Treba, međutim, naglasiti da donji cjenovni prag još uvijek nije vezan uz fiksni rok koncesije. Vlada je konzorcijima i samostalnim ponuditeljima koji su se kandidirali za taj projekt zasad zadala samo raspon trajanja koncesije, i to između 30 i 40 godina (već ranije je odbačena opcija o 50 godina), prepuštajući im da unutar njega istaknu svoje neobvezujuće ponude. Naravno, budući da su u Vladi prečesto dosad ponovili kako od te operacije očekuju tri milijarde eura, pretpostavlja se da minimalni iznos ipak vide kao cijenu koja bi bila primjerenija roku bliže donjoj, a ne gornjoj točki zadanog raspona.
 

5 godina koncesionar bi morao zadržavati zaposlene u HAC ONC-u

No, na konačnu cijenu (naravno, uz pretpostavku da se projekt i izgura do kraja) ionako će bitno utjecati faza koja će uslijediti nakon kvalifikacijskih neobvezujućih ponuda, a koja uključuje i pregovarački proces. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, u prijedlogu koncesijskog ugovora definirani su mehanizmi rješavanja ključnih elemenata budućeg ugovora, no samo je dio ključnih parametara čvrsto fiksiran. Kod nekih itekako bitnih za veličinu transakcije postavljena je osnovna konstrukcija, ii je u pogledu omjera (vezanih uz npr. rizike i jamstva) ostavljen prostor za pregovaranje.


To, međutim, ne vrijedi za elemene ugovora koji se odnose na npr. preuzimanje stopostotnog vlasništva u HAC ONC-u, tvrtki u koju je objedinjeno održavanje i naplata cestarina.
 
 
Izvor: Poslovni dnevnik, tiskano izdanje
Autor: Jadranka Dozan
Objavljeno: 26. 9. 2014.
 
 
 
Sve rade kao da se ništa ne događa.
 
Ide vrč na vodu dok se ne razbije.