Počeo rat za posao od 800 milijuna kuna godišnje
(Poslovni dnevnik)
Sindikati se zalažu za privatizaciju po modelu radničkog dioničarstva, no u slučaju otvorenog natječaja bit će mnogo zainteresiranih.
U sjeni rasprave o koncesiji nad autocestama vodi se borba za vlasništvo nad tvrtkama za naplatu cestarine i održavanje autocesta, uslugama na koje Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka Zagreb godišnje potroše između 550 do 600 milijuna kuna.
Za privatizaciju HAC-ONC-a, nedavno osnovane tvrtke kćeri HAC-a za održavanje autoceste i naplatu cestarina, zainteresirani su radnici koji rade na održavanju HAC-a. Kako je i ARZ nedavno osnovao sličnu tvrtku kćer koju su također prebačeni zapsolenici i mehanizacija, radnici oba poduzeća čekaju da se do kraja odine dogodi najavljeno spajanje oba poduzeća. Nakon toga bi tu tvrtku radnici preuzeli na temelju ESOP-a, odnosno radničkog dioničarstva. "Spomenute tvrtke sigurno neće ostati u vlasništvu države jer ne rade monopolni posao pa će ići u privatizaciju bez obzira na koncesiju kojoj se i dalje protivimo. Bina Istra ima vlastitu tvrtku za održavanje dok je Autocesta Zagreb - Macelj taj posao dala Agisu i obje su tvtke zadržale većinu zatečenih radnika. Mi radnici HAC-a i ARZ-a stoga smo spremni preuzeti buduću tvrtku za održavanje i naplatu cestarina po principu ESOP-a", kaže Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata.
"Mislim da prodaja nekom drugom ne bi bilo sretno rješenje jer osim što imamo na to pravo, smatram da bi netko drugi to radio isključivo na principu maksimiziranja profita zbog čega postoji opasnost po sigurnost. Osim toga, radit ćemo isključivo da osiguramo plaće i kod nas neće većina raditi za malu plaću kako bi jednom čovjeku osigurala ogroman novac", kaže Stanić. Za sada u HAC ONC-u i ARZ-ONC-u radi ukupno 2800 radnika pa je za pretpostaviti da bi dionice poduzeća bile ponuđene istom broju zapsolenika.
Stanić, međutim, ne krije da će neki trebati napustiti kompaniju kako bi broj zaposlenika dosegao optimalnu razinu. "Na nama je da tim ljudima osiguramo što bolje uvjete odlaska, ili ćemo ih prekvalificirati. Do sada smo na sličan način riješili 300 ljudi u HAC-u i nije bilo prigovora", kaže Stanić. Tvrtka koju žele radnici, u svojemu vlasništvu ima uglavnom mehanizaciju, dok će nekretnine na autocesti ostati u vlasništvu države. Problem bi se mogao pojaviti u najavljenim izmjenama zakona koji reguliraju ESOP po kojima bi bilo ograničeno dosadašnje pravo radnika da sudjeluju u 100-postotonoj privatizaciji. Svjestan je toga i Stanić koji tvrdi da su spremni aktivno sudjelovati na javnoj raspravi o predloženim izmjenama.
"Sasvim je logično da privatnik prilikom ESOP-a daje dio dionica radnicima da ih motivira na rad pa sam odlučuje o tome koliko će ponuditi. Mišljenja smo, međutim, da bi država prilikom ESOP-a trebala radnicima dati sve dionice ako ne misli ostati suvlasnik nekog poduzeća", kaže Stanić.Dvije tvrtke trebale bi se ujediniti do kraja godine, a onda bi se trebalo znati na koji će način biti privatizirana buduća tvrtka. Stanić je uvjeren da zajedno s 14 tvrtki u Hrvatskoj za održavanje cesta koje su privatizirane preko ESOP-a mogu pružiti najbolju uslugu održavanja u Hrvatskoj, ali isto misle i drugi koji su spremni sudjelovati u privatizaciji isplativog posla.