22.9.2014.

Ovo morate znati: Paklenim sluganskim planom Hrvati ostaju bez slobode, budućnosti i nezavisnosti!

(Dnevno.hr)
Baš kao u onim dosadnim televizijskim reklamama, to još uvijek nije sve jer razmišlja se i o prodaji Trećeg maja, Luke Ploče, HT-a, pa čak i Končara. Ponovno se pak otvara pitanje prodaje Hrvatske poštanske banke. Kada se ovom popisu doda činjenica da autoceste idu u koncesiju, oblačak s upitnikom koji se pojavljuje iznad mnogih hrvatskih glava nameće tek jedno pitanje - što će nam pobogu ostati?

8739.vlada

"Hrvatska, mala zemlja za velike političare i sulude odluke" mogao bi biti jedan od novih slogana aktualne Vlade, u osvajanju još jednoga mandata, na što u Kukuriku redovima po svemu sudeći prilično ozbiljno računaju. Naša mala zemlja već se pet godina nalazi u recesiji, a građani imaju sve manje rupica za stezanje remena. Teško je u Hrvatskoj stezati remenje, osim ako se ne hranite u saborskoj kantini. Nezaposlenost je dio naše svakodnevnice, a proizvodnje se više ne sjećaju niti penzioneri. U njihovim životima proizvoditi znači prikupiti koju bocu više u slučaju kakve proslave, kao što to biješe ona slavna za ulazak u EU, ulazak zahvaljujući kojem je, prema najavama, Hrvatskom trebao poteći med i mlijeko. Da od toga nema ništa jasno je svakome onome tko barem na trenutak pokuša živjeti surovu hrvatsku stvarnost. Ipak, baš kao što su skovali Plan 21 vladajući hrvatskom narodu spremaju još jedan pakleni plan iz kojega bi se dala izvući tek molba da ni pod koju cijenu, ne planiraju više - NIŠTA! Naime, kako je u razgovoru za Večernji list otkrio Mladen Pejnović, predstavnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, u planu je rasprodaja nacionalne imovine, još jedna u nizu. Na bubanj time idu Maestral, Jadroplov te hoteli Plat i Imperijal. No, baš kao u onim dosadnim televizijskim reklamama, to još uvijek nije sve jer se razmišlja i o prodaji Trećeg maja, Luke Ploče, HT-a, pa čak i Končara. Ponovno se pak otvara pitanje prodaje Hrvatske poštanske banke. Kada se ovom popisu doda činjenica da autoceste idu u koncesiju, oblačak s upitnikom koji se pojavljuje iznad mnogih hrvatskih glava nameće tek jedno pitanje - što će nam pobogu ostati?

Razloga za zabrinutost definitivno ima, potvrđuje to u razgovoru za naš portal ekonomski analitičar Guste Santini naglašavajući da u ovoj državi malog, običnog čovjeka nitko ništa ne pita. Naš sugovornik godinama se protivi privatizaciji s kojom je sve krenulo u pogrešnom smjeru. "I ovo sada ne može dobiti prolaznu ocjenu. To vam je kao u obitelji. Morate imati neku koncepciju i plan. Ono što nam nije nužno, prodajemo. Primjerice, ako imate neku zemlju negdje u Zagorju, prodat ćete je jer vam stvara trošak, a vi je ne koristite i takva odluka je racionalna", slikovit je naš sugovornik. Kroz svoju slikovitost Santini je pokazao način na koji funkcioniraju vladajući. Kako kaže, očito im ne trebaju HPB, Luka Ploče te Končar koji je nekoć bio nositelj razvoja i glavna točka industrijske politike. I danas bi, prema riječima analitičara, spomenute tvrtke trebale i morale biti nositelji razvoja. "Razlog prodaje leži u tome što nemamo novca. Prodaja tih tvrtki znači smanjenje stupnja slobode jer one sada odlaze u tuđe ruke. Kada netko kupi tvrtku, tada u njoj provodi svoju politiku. Tako je bilo i u ranijim slučajevima. Ljudi su došli, firmu kupili, uredno platili i rade optimalno", kaže Santini. Analitičar ne vidi ozbiljne i razumne razloga za prodaju spomenutih tvrtki. Štoviše, predlaže da nam upravo one budu poluga za razvoj te da se na taj način urede i definiraju. "Prodajom ubijamo budućnost naše djece i smanjujemo stupanj slobode. Donosimo odluke na bazi prošlosti, a to nije dobro jer takvo nešto tek je likvidna premosnica koja vodi u još dublju krizu. To je put u ovisnost bez povratka, to je put u kojemu ostajemo bez nezavisnosti", zaključio je na koncu Santini. Nakon svega izrečenog zahvaliti valja vladajućima, a po svemu sudeći, u budućnosti bi valjalo birati one koji nas uvjere da neće raditi ništa jer s ovakvim radom država se i sama može voditi.
 
 
Izvor: Dnevno.hr
Autor: Iva Međugorac
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Objavljeno: 16. 9. 2014.