Tako barem predlaže ministarstvo rada i mirovinskog sustava u aktualnom prijedlogu izmjena Zakona o radu. Hoće li rok od šest mjeseci u konačnici biti usvojen, ovisit će o pregovorima s poslodavcima i sindikatima. Bez obzira dogovori li se u konačnici kraće ili dulje razdoblje, odlazak na bolovanje neće prekidati otkazni rok.

Poslodavci godinama traže drugačije uređenje pitanja otkaznog roka kada je riječ o bolovanjima zbog zlouporaba u praksi, a na njihove zahtjeve izmjenama ZOR-a djelomično će se udovoljiti. Tih su zloupotreba svjesni i sindikati, no oni su u dosadašnjim raspravama isticali kako je potrebno zaštititi radnike koji doista imaju zdravstvenih teškoća, odnosno s pravom su na bolovanju.

Prema zakonskim odredbama, u slučaju redovitog otkaza, otkazni rok se kreće od dva tjedna, za radnika koji je kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od godinu dana, do maksimalno trimjeseca za radnika koji je kod istog poslodavca neprekidno radio dvadeset godina.
 
Bilo manipulacija
 
Dosadašnja praksa je pokazala da je bijeg na bolovanje nerijetko bio potaknut činjenicom da se odgodi otkaz. U praksi se tako znalo događati da radnik otvori bolovanje. Za to vrijeme ne bi mu tekao otkazni rok. U određenom trenutku prekinuo bi bolovanje, recimo prije isteka 42 dana dok je još na »teretu« poslodavca. Nekoliko dana bi radio, i za to vrijeme tekao bi mu otkazni rok. Onda bi ponovo otišao na bolovanje, čime bi se zaustavio otkazni rok. Tako se u praksi otkaz mogao odgoditi godinu, pa i više dana. No, u budućnosti to neće biti moguće.

Međutim, radniku koji ima 50 godina i kod istog poslodovaca je proveo dvadeset godina otkazni rok se produžuje za dva tjedna, a radniku koji je navršio 55 godina života otkazni rok se povećava za mjesec dana. Tako je najdulje trajanje otkaznog roka četiri mjeseca. U tom segmentu nema zakonskih izmjena.

No, dužina otkaznog roka poslužila je kao »podloga« za prijelog ograničenja kada je riječ o otkazivanju ugovora o radu i korištenju bolovanja. Odnosno, na najduži otkazni rok dodana su dva mjeseca. Otkazni rok, međutim, ni u budućnosti neće teći, među ostalim, za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete te dopusta ili rada u skraćenom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smjetnjama u razvoju, kao i godišnjeg odmora, plaćenog dopusta.

U odnosu na razgovore koje su socijalni partneri vodili početkom ljeta o izmjenama ZOR-a, izgleda da se odustalo od prebacivanja svih odredbi o zaštiti trudnica, roditelja i posvojitelja iz radnog zakonodavstva u zakon o rodiljnim potporama. Štoviše, iz tog bi se zakona neke odredbe trebale ugraditi u ZOR.
 
 
Izvor: Novi list
Autor: Gabrijela Galić
Foto: Sergej DRECHSLER
Objavljeno: 28. 9. 2013.