'Novcem od monetizacije će se zatvarati krediti HAC-a i ARZ-a'

- Odlučili smo se za prikupljanje potpisa za referendum jer smo sva druga sredstva uvjeravanja iscrpili, od prvog dana kada je najavljeno da će autoceste u koncesiju, isto je bilo i 2008. kada su Kalmeta i Sanader najavili koncesiju mi smo se isto postavili, prvo smo najavili prosvjed, a već tada i referendum. Mi smo tu jedina konstanta koja nije mijenjala mišljenje - rekao je Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata u emisiji hrvatskog radija U mreži prvog. Stanić je istaknuo kako dosadašnja iskustva sa svim koncesionarima nisu dobra.

- Ono što zagovaramo je da otkupimo te koncesije, ako je moguće i taj sustav autocesta pretvorimo u državni. Cijeli niz potreba je za otvaranjem novih čvorišta i cijenama bi trebala upravljati država. Ništa ozbiljno nije objavljivano, samo neke ekskluzivne informacije, a po najavama vidimo da će cijene nekontrolirano rasti - rekao je Stanić. Dodao je kako bi s koncesionarom cestarina bila skuplja 50-ak posto nego danas te da je uvjeren kako bi zbog toga bilo manje turista jer je cestarina prvo na što turisti naiđu. - Imali bi i problem s putovanjem domaćih korisnika, jer, svjedoci smo da tamo gdje je malo skuplja cestarina su velike gužve na paralelnim cestama - rekao je Stanić.

Hajdaš Dončić: Tim će se novcem isključivo zatvarati krediti HAC-a i ARZ-a

Ministar Siniša Hajdaš Dončić rekao je kako javni dug svi doživljavamo imaginarno. - Ajmo vidjeti kako je on nastao; definitivno zaduživanjem, imamo održivi i neodrživi javni dug, neke kredite. Imamo početnu poziciju gdje je stanje duga HAC-a i ARZ-a oko 30-ak milijardi kuna bez kamata, i sada ako krenemo u reprogram duga iako je mjera koncesije prijavljena u partnerskom sporazumu, iako bi prvi puta Hrvatska smanjila svoj dug u svojoj povijesti jer bi zatvorila kredite HAC-a i ARZ-a ili bi morali prolongirati otplatu i vratiti te kredite 2038. ili 2039. Taj dug onda ne bi bio četiri nego osam milijardi eura - rekao je ministar i dodao da će za pregrijavanjem ekonomije doći i do rasta kamatnih stopa pa nećemo cijelo vrijeme moći uzimati kredite s kamatama dva do tri posto.

- Imamo autoceste koje nisu naše nego u vlasništvu banaka, to znači kada HAC ili ARZ ne mogu plaćati kredit, uskače država koja onda ima manje novca za nešto drugo. Imamo s druge strane javni dug, i onda mi tuđim autocestama zatvaramo svoj vlastiti dug. To je za Hrvatsku dobro jer pokazujemo da smo vjerodostojni - rekao je Hajdaš Dončić i istaknuo kako će se taj novac neće završiti u proračunu. - Tim će se novcem isključivo zatvarati krediti HAC-a i ARZ-a - rekao je.

Teodor Celakoski iz udruge 'Pravo na grad' naglasio je kako se u privatizacijama i koncesijama pokazao čelični zakon profita. - Njegove karakteristike su pad kvalitete usluge, pad investicija u infrastrukturu te otpuštanje zaposlenih. Ne govorimo o klijenteli, nego o građanima Hrvatske koji u Hrvatskoj troše novac. Dakle, govorimo o potrebi rasta potrošnje, a sada imamo priču u kojoj će sav novac izaći van. To je ono što je supstanca ovog problema, nema tog investitora koji će doći tu na 40 godina, ako mu se ne garantira profit - rekao je Celakoski. Ministar Hajdaš Dončić rekao je kako je zakon jasan te da će prava radnika s današnjeg nivoa biti zadržana pet godina što, kako je rekao, nikada do sada nije bio slučaj.

Stanić je izjavio kako smo svjedoci da je Vlada zbog Ikee odlučila da na 7 kilometara od Zagreba do Rugvice više nikada ne naplaćuje cestarinu. - I to će biti jedino moguće dok su autoceste u rukama Hrvatske. Da je tu koncesionar, Ikee tu ne bi bilo - rekao je Stanić i dodao još jedan primjer. - Na dionici Zagreb - Macelj tražilo se da se ugradi znak obavijesti o brzini jer ima jedan potez gdje se događaju prometne nesreće. Oko 20.000 kuna to košta, a koncesionar je rekao da ne može jer to neće povećati njegove prihode. To je taj čelični zakon kapitalizma - dodao je Stanić.

Ministar Hajdaš Dončić rekao je kako nije bilo u planu da se autoceste ovim tempom grade u Hrvatskoj. - Trebalo je stati kod Splita i dalje onda raditi što mi radimo, postepeno, prvo državna pa brza cesta pa autocesta. Mi smo to preizgradili. Promet u Republici Hrvatskoj može maksimalno rasti jedan posto godišnje. Molim da malo svi razmišljamo o demografiji - poručio je Hajdaš Dončić.

Sindikalist Stanić rekao je kako druga rješenja postoje. - Nama se s ulice izbacuju cifre, ja bih volio vidjeti tablice koliko su ta naša zaduženja s kamatama. I autoceste jesu naše, ne znam zašto se Vlada stalno odriče naše imovine, imamo prihode iz kojih možemo jednim pametnim reprogramom otplaćivati dug - rekao je Stanić, dok je aktivist Celakoski rekao kako je zadovoljan što je ministar rekao da ima alternative. - To potvrđuju ekonomski stručnjaci koji kažu da monetizacija više nije potrebna, da Vlada treba restrukturirati dug i građanima ponuditi obveznice. Bitnije je upravljanje javnom imovinom - rekao je Celakoski, a ministar Hajdaš Dončić je zaključio kako autoceste uvijek ostaju hrvatsko vlasništvo te da se ovdje radi o iznajmljivanju.