Ništa od otkaza bez opravdanja: Vlada ipak prihvatila dio sindikalnih primjedbi u ZOR-u
KONAČNI PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O RADU
Autor: Jagoda Marić
(Novilist.hr) - Dobro je da je Vlada odustala od odredbe po kojoj mali poslodavca može radniku uručiti otkaz bez ikakvog obrazloženja, što bi značilo da se radnik ne može obratiti ni sudu. Time su bili diskriminirani i poslodavci, jer su različita pravila vrijedila za male i velike, ali i radnici kod malih poslodavca - rekao je Krešimir Sever
Bez konačnog dogovora sa socijalnim partnerima Vlada je sa današnje sjednice u Sabor poslala svoj konačni prijedlog novog zakona o radu u kojem je ipak, pokazuje tekst zakona, prihvatila dio sindikalnih primjedbi.
Zakon o radu već je bio u prvom čitanju, ali je i Sabora na drugu stranu Markova trga stigla uputa da se poprave odredbe o radnom vremenu, otkazima i agencijskom zapošljavanju. Predstavnici Vlade pregovarali su mjesecima sa sindikatima i poslodavcima, ali konačni prijedlog zakona ide u Sabor, u drugo čitanje bez dogovora sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima što je priznao i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
Mrsić je istaknuo da su u Vladi poslušali sugestije iz parlamenta pa je mogućnost da poslodavac odredi da radni tjedan traje 56 sati, kad je to potreba posla, smanjena na 50 sati. Tvrdi i da su bolje zaštićeni radnici koji će se zapošljavati preko agencija, ali će poslodavca na taj način moći zapošljavati radnika čak tri godine. Zakon omogućava i da radnici koji imaju ugovor o radu s jednim poslodavcem rade za drugog osam sati tjedno, ali i da se radnike "posuđuje iz jedne u drugu povezanu tvrtku.
Ipak, Vlada jeprihvatila dio sindikalnih primjedbi, pa je tako iz zakona nestala odredba po kojoj je mali poslodavca radniku mogao dati otkaz bez ikakvog obrazloženja, što je značilo i da radnik gubi pravo na sudsku tužbu.
- Namjera ovog zakona je da ima više rada i to su naši jedini motivi, Inače ne bismo uopće dirali ovaj zakon, kazao je premijer Zoran Milanović.Sindikati su nezadovoljni, otkriva predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, činjenicom da nisu dobili konačni prijedlog zakona na koji bi mogli uputiti svoje primjedbe, ali će to ipak učiniti i poslat će ih i Vladi i svim stranačkim klubovima u Saboru. O tome da zakon ipak ide na sjednicu Vlade doznali su koji sat prije same sjednice.
- Dobro je da je Vlada odustala od odredbe po kojoj mali poslodavca može radniku uručiti otkaz bez ikakvog obrazloženja, što bi značilo da se radnik ne može obratiti ni sudu. Time su bili diskriminirani i poslodavci, jer su različita pravila vrijedila za male i velike, ali i radnici kod malih poslodavca. Uz to to je otvaralo vrata tomu da se ograničenje na male poslodavce proširi na sve, upozorava Sever. Dobro je i to što je, smatra Sever, Vlada smanjila mogućnosti poslodavcu da radni tjedan traje 56 sati, ali brine ga odredba po kojoj će radnici koji imaju ugovore o radu moći raditi i za druge poslodavce, te to da će poslodavci meći "posuđivati" radnike među povezanim tvrtkama.
- Iako u prijedlogu stoji odredba po kojoj će to činiti uz suglasnost radnika, tko će spriječiti poslodavce da radnike, po prijetnjom da u jednoj firmi za njih nema posla, šalju u drugu prvo dva sata dnevno, pa četiri ili više, pita se Sever.
Puno je prostora, upozorava on, za loš položaj radnika Vlada ostavila i kod agencijskog zapošljavanja koje sada može trajati tri godine kod istog poslodavca.
- Iako imamo sudsku odluku po kojoj radnici koje netko zapošljava preko agencija moraju imati ista prava kao i oni koji imaju ugovor o radu kod tog poslodavca sadašnji zakonski prijedlog to onemogućava. On regulira prava poput radnog vremena, odmora, zaštite trudnica ili mladih, ali nema prava poput regresa ili božićnice. Samim time agencijski radnik postaje privlačniji poslodavcu, kaže Sever. Uz to zakon kaže da će radnik koji je zaposlen u agenciji, pa ga ona posuđuje drugom poslodavcu ako ne radi dobivati od agencije naknadu koja odgovara prosječnoj plaći koju je dobivao posljednja tri mjeseca kod poslodavca kod kojeg je bio angažiran, ali samo ako drukčije nije uređeno.
- Agencija to može urediti drukčije, to može biti pola plaće, ili 200 kuna ili 100 kuna. Tako agencijsko zapošljavanje osim radnika u lošem položaju postaje i nelojalna konkurencija ugovorima na neodređeno,a li i na određeno vrijeme, upozorava Sever na ono o čemu će zastupnici morati misliti kad budu raspravljali o zakonu o radu.
Preuzeto s: nhs.hr