»Kad se o hrvatskom radnom zakonodavstvu govori kao o rigidnom tad se obično pri tome misli kako ono pruža visoki stupanj zaštite onima koji rade, dok istovremeno onemogućuje ulaz u svijet rada nezaposlenima, čime se tržište rada dodatno segmentira«, navodi NHS. Objašnjavaju kako i taj visoki stupanj zaštite u praksi znači visoki udio rada na određeno vrijeme koji se među novozaposlenima kreće oko 85 posto, a ukupnoj zaposlenosti oko 13 posto. Istovremeno je prosjek EU-27 za 2012. godinu iznosio 13,7 posto. To ukazuje »kako udio rada na određeno vrijeme i nije tako mali« i odgovara prosjeku Europe. Stoga, smatraju u NHS-u, nije potrebna nikakva dodatna fleksibilizacija radnog zakonodavstva u ovom području, nego upravo suprotno zbog velikih zlouporaba potrebno je jačati zakonsku zaštitu. »Naime, visoki udio rada na određeno vrijeme među novozaposlenima, a uzimajući u obzir zakonsko opredjeljenje prema kojem je rad na neodređeno vrijeme pravilo, a na određeno vrijeme iznimka, pokazuje kako se navedeni institut zlorabi, odnosno koristi i tamo gdje postoji potreba za radom na neodređeno vrijeme, a što sve zajedno ukazuje na činjenicu nepostojanja dovoljne zakonske zaštite«, navodi se u očitovanju.

Kada je riječ o radnom vremenu i namjeri omogućavanja nejednakog rasporeda radnog vremena, ta sindikalna centrala ističe kako je jasno da »predlagač uzima u obzir isključivo interes poslodavca, ostavljajući radniku slobodnim na raspolaganju tek onoliko vremena koliko mu mora ostaviti zbog razloga zaštite i sigurnosti zdravlja na radu«. Tako se radnika, ističe NHS, ponovo svodi na onu razinu na kojoj je radnički pokret bio prije otprilike 150 godina kada se borio za dostojanstvo rada te 8 sati rada, 8 sati odmora, 8 sati spavanja. »Prilagođavajući se traženjima poslodavačke strane i predlažući ovakva rješenja Vlada zapravo ozakonjuje postojeće nezakonito postupanje, čineći time veliki korak natrag u zaštiti prava radnika, otvarajući istovremeno prostor novim zlouporabama. Jer reći kako se i sada krši zakon te da je zbog toga potrebno usvojiti predložene izmjene zapravo znači priznati kako se zakon ne provodi«, komentira NHS.

Otpremnine ne miješati s naknadom štete radniku

Nezavisni hrvatski sindikati u vrlo opsežnom očitovanju na teze za izmjene ZOR-a, među ostalim, ističe i kako otpremnine ne treba miješati s naknadom štete koju radnik ostvaruje uslijed sudskog raskida ugovora o radu. Pitaju se i zbog čega se najavljuje potreba uvođenja nove vrste otkaza ugovora o radu za slučaj da poslodavac ne može isplaćivati ugovorenu plaću, a radnik ne pristane na izmjenu ugovora. Naime, i sada u zakonu postoji institut otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora i radu.
 
 
Preuzeto s: nhs.hr