ZAGREB »Radno zakonodavstvo u većini europskih zemalja, u kontekstu gospodarske krize, doživjelo je duboku reformu koju oslikava eksplozija nejednakosti i nesigurnosti za radnike. U nekim slučajevima reforma radnog zakonodavstva ignorirala je i temeljna socijalna prava. Navodi se to, među ostalim, u dokumentu Europskog sindikalnog instituta (ETUI) koji se bavi reformama radnog zakonodavstva u Europi. Dokument kritički prati deregulaciju radnog zakonodavstva u većini europskih zemalja koja je u osnovi započela, kao se navodi, pod okriljem fleksigurnosti da bi se u konačnici provodila kroz godišnje preporuke Europske komisije zemljama članicama, odnosno specifične programe koje su pojedine zemlje provodile (poput Grčke, Španjolske, Portugala) u okviru antikriznih mjera.
Strukturni potezi
Deregulacijska dokrina Europske komisije ne samo da je u suprotnosti s europskom »čvrstom« zakonskom zaštitom rada već je i pomogla da se pogorša nesigurnost na radnom mjestu te, u kombinacijiji s drugim reformama, pauperiziraju, odnosno trajno osiromaše radnici, navodi se među ostalim u prikazu koji prati reformske procese u proteklih šest godina. Radno-pravna zaštita u osnovi dolazi u pitanje, a reforme koje na nju utječu, primjerice u Grčkoj ili Španjolskog te izrazito u Velikoj Britaniji i Estoniji posve su drugačijih razmjera od onih provedenih u Francuskoj, Belgiji ili Nizozemskoj. Neke zemlje EU-a reformu radnog zakonodavstva provele su prije gospodarske krize, ističe se u izvješću. No, bez obzira kada su reforme provođene pratila su ih ista obilježja. Riječ je o strukturnim potezima sa zajedničkom osnovom – reformirati tržište rada kako bi se osigurala veća fleksibilnost smanjenjem troškova otkaza i pojednostavljivanjem postupka otkazivanja ugovora o radu. Sudeći prema nalazima ETUI-a, smanjivanje radničkih prava provođeno je čak i u situacijama kada je reforma za sobom povlačila kršenje međunarodnog prava i ustavnih zakona.
Decentraliziran sustav kolektivnog pregovaranja
Od početka financijske i gospodarske krize radno zakonodavstvo reformirala je većina država članica EU-a. Njemačka je jedna od zemalja koja to učinila prije krize u periodu od 2003. do 2005. godine kroz tzv. Hartzove reforme. Oni koji su »omekšavanju« radnog zakonodavstva pristupili od 2008. godine na ovamo, mahom su olašavali odredbe o individualnim i kolektivnim otkazima. Ponekad je to bilo praćeno primjenama u regulaciji radnog vremena kao i regulaciji atipičnih oblika rada. Decentralizacija sustava kolektivnog pregovaranja jedna je od pratećih slika reforme radnog zakonodavstva, kao i refome u sustavu javnih usluga kao i izmjene u području zaštite radnika za vrijeme nezaposlenosti. Poljska, Portugal, Španjolska, Rumunjska, Slovačka samo su neke od zemalja u kojima je došlo do promjena u regulaciji atipičnih oblika rada.
Bave se i Hrvatskom
Dokument ETUI-a bavi se i Hrvatskom, pozivajući se pritom na preporuke koje su Hrvatskoj davali MMF i svjetska banka, ako i europske insitucije kada je riječ o deregulaciji tržišta rada. Spominju se tako zahtjeva za smanjenje troškova zapošljavanja i otpuštanja, odustajanje od pravila da se zapošljavanje na određeno vrijeme može koristiti u određenim situacijama, olakšavanje otpuštanja pojedinih zaštićenih kategorija radnika, kao i uvjeta u slučaju kolektivnih viškova radnika. U prvoj fazi izmjena radnog zakonodavstva, navodi se i u izvješću, pojednostavljena je procedura u slučaju kolektivnog viška radnika. Navodi se i kako bi se u drugoj fazi reforme trebala revidirati odrebe o otkaznim rokovima i otpremninama. U izvještaju se jasno navodi kako nema detaljnih informacijama o trenutnom stanju u Hrvatskoj kada je riječ o reformama radnog zakonodavstva pa stoga ne čudi da se spominju otkazni rokovi i otpremnine. Od regulacije tog područja, odnosno izdvajanja otpremnina iz radnog zakonodavstva odustalo se, kao što se odustalo i od zakona o privremenim poslovima.
Reforme na tržištu rada, međutim nisu ispunile očekivanja prema kojima bi one trebale smanjiti »uska grla« na tržištu rada i potaknuti gospodarski oporavak. Umjesto toga, reforme su proizvele izrazito nepovoljne posljedice koje se, među ostalim, oslikavaju u jačanju nesigurnosti radnika kojima je pritom skučen prostor za pravnu zaštitu te masovnom osiromašivanju radne populacije.
Izvor: Novi list
Autor: Gabrijela Galić
Ilustracija / Foto Reuters
Objavljeno: 16. 5. 2014.
