Ne monetizaciji autocesta

Razlozi za davanje autocesta u koncesiju su jasni. Jeftiniji izvori kapitala koncesionara s obzirom na loš kreditni rejting Hrvatske, a s druge strane restrukturiranje i efikasnije upravljanje autocestama nego što je to dosad radila država. No, i država može obaviti svoje restrukturiranje. “To je napravila Slovenija koja uz 400 kilometara manje autocesta ima veće prihode od Hrvatske za deset posto”, rekao je gospodarski strateg HSLS-a Josip Budimir.

Jedno od rješenja je i bolja organizacija koju treba riješiti prirodnom fluktuacijom, odnosno odlaskom ljudi u mirovinu i preraspodjelom posla na ljude koji su u tvrtki već zaposleni. “To je teško u tvrtkama u kojima je 20 godina uobičajeno kadroviranje preko političkog utjecaja, ali i to se da napraviti. Prirodna fluktuacija iznosi od tri do pet posto godišnje, tako da se u četverogodišnjem planu može smanjiti 15 do 20 posto ljudi, a da nitko ne dobije otkaz”, rekao je predsjednik HUM CROMA Vladimir Ferdelji.

Druga faza restrukturiranja je uzimanje još više poslova na tržištu, treća odvajanje sposobnih od nesposobnih, čime se opet vraćamo na izbjegavanje političkog kadroviranja te posljednja faza otpuštanje ljudi uz socijalnu osjetljivost i dogovor sa sindikatima. Uz sve to, spajanjem HAC-a i ARZ-a napravile bi se dodatne racionalizacije. “Autoceste su uglavnom izgrađene sredstvima od inozemnih kredita, kojih je podignuto 45, a iznose 5 milijardi 800 milijuna eura. Od tog iznosa otplaćena je milijarda i 800 milijuna eura, tako da aktivni dug iznosi oko 4 milijarde eura, a zadnja otplata kredita dospijeva 2034.”, rekao je Aleksandar Čaklović, bivši ravnatelj Hrvatske uprave za ceste.

Ove godine Hrvatske autoceste moraju otplatiti 700 milijuna eura, a Autocesta Rijeka Zagreb 200 milijuna. Obje tvrtke 2012. naplatile su 230 milijuna eura cestarine, prema čemu ni HAC ni ARZ ne mogu vratiti svoje dospjele dugove. Naknada koju bi država trebala dobiti od koncesionara je 3 milijarde eura. “U toj masi novaca vidim jedan ogroman koruptivni potencijal, dok ga u reprogramu duga putem drugih kredita ima puno manje, a u obveznicama ga nema nimalo, pogotovo ako bi se obveznice ponudile javnom ponudom građanima”, rekao je predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić, koji je najavio i prikupljanje potpisa za referendum ukoliko Vlada nastavi s postupkom monetizacije.

Loše strane monetizacije su i mogućnost da bi država trebala nadoknaditi gubitak prihoda ukoliko bude nezadovoljavajuć, vjerojatno ne bi bilo drugih prihoda osim naknade, a korisnici bi vjerojatno imali i povišenu cestarinu, zaključili su sudionici okruglog stola.