13.10.2014.

NE DAMO AUTOCESTU!

(Zadarski list, tiskano izdanje)
Vjerujemo da ćemo za referendum prikupiti milijun potpisa

Koncesionar će, kako se sad špekulira, zaraditi oko 100 milijardi kuna, a Hrvatska bi za to razdoblje dobila 3 milijarde eura, ili od 19 do 23 milijarde kuna, kaže koordinator Nezavisnog cestarskog sindikata za Zadarsku županiju Goran Jovančević

ZADAR - Prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma protiv davanja autocesta u koncesiju započet će sutra, u subotu 11. listopada, i trajat će do 25. listopada.

Potpisi se prikupljaju za raspisivanje referenduma za izmjenu Zakona o cestama kojim se propisuje da su izgrađene javne ceste strateški interes Republike Hrvatske i da ih je zabranjeno davati u koncesiju za javne usluge. Na području Zadarske županije potpisi za referendum protiv monetizacije autocesta prikupljat će se na 20 mjesta. Potpisi za referendum u Zadru će se prikupljati između ostalih lokacija na Narodnom trgu, na Branimiru i kod bolnice.

Nezavisni cestarski sindikat ustao je protiv koncesije. Po sindikalistima, monetizacija je neprihvatljiva jednostavnom analogijom koja kaže: ako se koncesionaru isplati upravljati autocestama, isplati se i nama.

Sigurni prihodi

Inicijativu »Ne damo naše autoceste!« pokrenula su dva cestarska sindikata: Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika hrvatskih autocesta i cesta. Njima se pridružilo i pet sindikalnih središnjica: NHS, SSSH, MHS, HURS, URSH. Inicijativi se priključilo i sedam organizacija civilnog društva: Mreža mladih Hrvatske, Pravo na grad, Zelena akcija, GONG, Centar za mirovne studije, Savez udruga Klubtura, te Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju.

- Postoji barem deset valjanih razloga zašto ne ići u monetizaciju. HAC je prije svega zdrava tvrtke. HAC nije tvrtka koja se šturo gleda kroz prizmu plusa i minusa, nego se radi o razvojnom projektu države. U narednih 20-30 godina, koncesionar će, kako se sad špekulira, zaraditi oko 100 milijardi kuna. Hrvatska država bi za to razdoblje dobila 3 milijarde eura, ili od 19 do 23 milijarde kuna. No sigurno je da će se u tom razdoblju broj vozila povećati zbog završetka Jadransko-jonske autoceste. Danas, i na ovaj broj vozila, ostvarujemo prihod od oko 2 milijarde kuna samo od cestarine. Doduše, to jest najveći prihod, ali HAC ostvaruje i druge prihode kao što su iznajmljivanje lokacija, odmorišta, optičkih kablova i dr. Na drugu stranu, od kad smo se spojili s Autocestom Rijeka - Zagreb, naši troškovi su između 800 i 850 milijuna kuna, kaže koordinator Nezavisnog cestarskog sindikata za Zadarsku županiju Goran Jovančević. Jovančević kaže da će odziv na referendum biti spektakularan i da ga uopće neće začuditi ako se prikupi i milijun potpisa.

U 10 mjeseci 4,5 milijuna vozila

Iskustva s koncesijama na drugim dionicama autocesta u Hrvatskoj, kao što su Zagreb - Macelj i Istarski ipsilon, drugačija su, ali one nemaju važnost i potencijal glavne autoceste. K tome, Istarski ipsilon nije prava autocesta te država zbog malog broja vozila koja koriste ovu cestu, mora koncesionara obeštetiti sredstvima poreznih obveznika. No da se na HAC-ovim autocestama iz godine u godinu povećava promet, svjedoči i predsjednik HAC-ovog sindikata Anđelko Kasunić. On ističe kako bi dodatan problem koncesionaru bila i činjenica da 80 posto autoceste od Sv. Roka do Šibenika nema uporabnu dozvolu. U biti sporna je dionica kroz cijelu Dalmaciju.

- Na zadarskom području, na dionici Al, od 1. siječnja do 1. listopada ove godine imali smo ukupan promet od 4,5 milijuna vozila u oba pravca. Prosjek je 16.666 vozila dnevno, a prag rentabilnosti je 14.000 vozila. Koncesionaru se pritom jamči promet od 16.000 vozila dnevno, a ako bi bio manji od toga, država bi koncesionaru namirila taj manjak, kaže Anđelko Kasunić.

Sustavno uništavanje

Problem HAC-a je što mu se krajem 2012. uzelo onih famoznih 40 lipa iz cijene goriva. Time je 886 milijuna kuna prebačeno Hrvatskim cestama i HŽ-infrastrukturi. Ove godine se HAC morao zadužiti za 4,7 milijardi kuna, a da mu je ostalo tih 886 milijuna, zadužio bi se za 3,9 milijarde kuna. Radi se o iznosima koje će Hrvatska morati plaćati godinama i nakon što ubere novac od monetizacije cesta.

- Od kada je ova koalicija došla na vlast, HAC se pokušava sustavno uništiti oduzimanjem sve više i više novca. Sve to kako bi se pokazalo da je HAC nerentabilan. Unatoč svemu, nama godišnje ipak ostane 1,34 milijarde kuna za povrat kredita i to na obujmu trenutačnog prometa. Ove godine se promet, unatoč krizi, povećao za 2,4 posto i stalno će se povećavati, rekao nam je Anđelko Kasunić.

Izvor: Zadarski list, tiskano izdanje

Autor: Siniša KLARICA

Foto: Pixell

Objavljeno: 10. 10. 2014.