22.8.2014.

Najava većih plaća ujedinila sindikate i poslodavce

GOSPODARSTVO

(HRT) Od 1. listopada kreće mini porezna reforma. Vlada će smanjiti porezni pritisak na plaće. Premijer Zoran Milanović je odlučio ispraviti loš potez svoje vlade i o tome je izvijestio članove predsjedništva SDP-a koje je danas održalo sjednicu na Iblerovom trgu. Vlada planira odluku donijeti u rujnu, a primjena bi krenula od 1. listopada. Jedina dvojba mjerodavnih u Ministarstvu financija je tehničke prirode - mogu li poslodavci u mjesec dana prilagoditi sustav novom obračunu plaća.

Najava većih plaća - kao rijetko kad - ujedinila je sindikate i poslodavce. Odobravaju mjeru, smatraju da će porezno rasterećenje pomoći osiromašenim kućnim budžetima. Međutim, u HUP-u nisu zadovoljni najavom uvođenja poreza na reinvestiranu dobit - mjerom koja bi nadoknadila manjak u proračunu zbog poreznog rasterećenja. Iako se upozorava da bi plaće rasle samo onima koji su ih ugovorili u bruto iznosu - sindikati nisu zabrinuti.

Najave po kojima Vlada namjerava smanjiti poreznu represiju na građane kako bi povećala potrošnju, naišle su na suprotne reakcije sindikata, od kojih neki smatraju da to ukazuje na promjenu smjera u politici, dok drugi drže da simbolični pomaci u porezu na dohodak neće bitno poboljšati standard građana.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever izjavio je Hini kako je sasvim jasno da te mjere neće doprinijeti rastu potrošenje do mjere do koje bi to bilo zamjetljivo jer će najširi krug zaposlenih na plaći dobiti tek par desetaka kuna.Ovo je još jedna od metoda pokušaja i pogrešaka na kojima funkcionira Vlada, kazao je. Čelnik NHS-a smatra kako bi bilo dobro da se neoporezivi dio plaće pomakne barem do visine minimalne plaće od čega bi kakvu takvu korist imale sve plaće, dok će od mjera koje se sada predlažu korisiti imati zaposleni s najvišim primanjima koji su ionako imali manje problema kada je riječ o potrošnji.

Istodobno, kaže, oni koji imaju najviše problema jer neprekidno imaju nedostatne prihode da bi pokrili barem redovite rashode neće tom mjerom dobiti zapravo nikakvu potporu. Iskustvo nas uči da kad su se takve promjene događale u pravilu je lokalnoj zajednici to uzrokovalo nedostatak prihoda za planirane i potrebne rashode, što je onda nadoknađivala uvođenjem prireza ako ga nije imala ili njegovim povećanjem, uvođenjem novih poreza i poskupljenjem komunalija, kaže Sever.

Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić kazao je pak da podržava povećanje neoporezivog dijela plaće s 2200 na 2600 i primjenu porezne stope od 40 posto na plaće više od 13.000 kuna, a ne kao sada na plaće od 8800 kuna. Ako je to sadržaj prijedloga, onda to zaslužuje potporu i treba naglasiti da je to promjena smjera u politici jer je to doprinos jačanju agregatne potražnje, odnosno povećanju potrošnje, kaže Ribić.

Ako govorimo o učiteljma i nastavnicima, čije se plaće kreću od 5500 do 6000 kuna, tu će doći samo do neznatnih korekcija od nekoliko desetaka kuna, rekao je Predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić. Povećanje od 400 do 500 kuna osjetit će značajniji dio ravnatelja osnovnih i srednjih škola, a u toj obrazovnoj vertikali povišicu od 1000 kuna će osjetiti visoki dužnosnici u resornom ministarstvu. Gotovo ništa neće osjetiti 95 posto zaposlenih u školstvu, zaključuje Stipićnjena primanja.

HUP podržava najavljene promjene poreza na dohodak

Najavljene promjene poreznih razreda, odnosno smanjivanje poreza na dohodak sigurno je dobra mjera i mi je u HUP-u pozdravljamo i podržavamo. Smatramo da će time radnici imati veće prihode, imat će više novaca za potrošnju i time će se povećati optimizam naših građana, a i potrošnja. To opet znači jednu novu dinamiku na tržištu te se nadamo da će se to vidjeti na gospodarstvu, izjavio je za Hinu glavni direktor HUP-a Davor Majetić. Važnim ocjenjuje najavu smanjivanja opterećenja viših plaća, pomicanje praga s 8.800 kuna na, kako kaže,vidjet ćemo koliko, ali na preko 13 tisuća kuna.To je također dobra mjera jer će time i taj srednji sloj biti puno konkurentniji, odnosno, bit će daleko lakše poslodavcima takav srednji sloj zaštititi, sačuvati i naravno motivirati, rekao je.

Preuzeto s: nhs.hr