Mutne prakse privremenog zapošljavanja postaju legalne
Ana Blašković
Hrvatske šume potvrdile su nam da ih privremeni radnik stoji 32 kune po satu, a stalno zaposlenog moraju platiti 39,8 kuna.
(POSLOVNI DNEVNIK) Podizanjem vremenskog ograničenja privremenog zapošljavanja s jedne na tri godine Vlada je novim Zakonom o radu (ZOR) širom otvorila vrata zapošljavanju preko agencija.
Premda je ministar rada Mirando Mrsić poslao poruku da se rad preko agencija bolje uređuje, njime se zapravo legalizira trenutno široko izigravanje zakona, a radnicima smanjuju prava unatoč pravomoćnoj sudskoj presudi koja nalaže da svi radnici moraju imati ista materijalna prava.
Praksu ušteda ilustriraju i desetine milijuna kuna vrijedni natječaji za javnu nabavu. Grad Zagreb upravo danas zatvara 140 milijuna kuna, odnosno 112 milijuna kuna bez PDV-a vrijednu 'nabavu' privremenih radnika za Zagrebački holding, Vodoopskrbu i odvodnju te GSKG. Hrvatske šume u travnju su imale natječaj vrijedan 33,5 milijuna kuna.
Iako se financiraju javnim novcem, oba naručitelja u dokumentaciji su naveli da se na ustupljenog radnika neće primjenjivati odredbe iz kolektivnog ugovora koji vrijedi za njihove stalne zaposlenike. "Država i javne tvrtke izgravaju zakon da bi se riješile viška radnika, a privremno zapošljavanje koriste za kozmetičke reforme", kaže dobro upućeni izvor s tržišta rada. Hrvatske šume službeno su nam potvrdile da ih privremeni radnik stoji 32 kune po satu, dok stalno zaposlenog moraju platiti 39,8 kuna. U Holdingu kažu da "treba imati na umu da je poslodavac agencija, a ne Zagrebački holding, pa se na radnike ne mogu primjenjivati prava iz Temeljnog kolektivnog ugovora".Zagrebački odvjetnik Denis Bajs, čija je tužba protiv agencija za privremeno zapošljavanje u borbi za ista prava u ožujku okončana pravomoćnim sudskim presudama u korist radnika, ističe da su tako napisani natječaji nezakoniti.