ZAGREB Mijat Stanić – predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata i jedan od inicijatora refereduma koji za cilj ima spriječiti monetizaciju autocesta – podnio je neopozivu ostavku na članstvo u Stručnom savjetu za monetizaciju javnog duga vezano za društva HAC i ARZ.

U obrazloženju ostavke koju je podnio ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Siniši Hajdašu Dončiću Stanić je naveo da od 26. studenog prošle godine nije pozivan na sjednice Stručnog savjeta, da nije dobivao materijale ili bilo kakve informacije o radu navedenog tijela.

– Cijelo vrijeme, od samog početka, bio sam protiv koncesije, jer svi modeli monetizacije su zapravo krediti. Najnepovoljniji i najskuplji kredit je koncesija, jer uz taj kredit dajemo i upravljanje autocestama drugima. Kako je koncesija kredit? Investitor će podići kredit, platiti kamate i novac dati nama. Na to će računati svoju proviziju. Tako u procjeni vrijednosti koncesije kamata iznosi 12,5 posto. To je ono što mi privatniku moramo garantirati. Mi njemu garantiramo zaradu. Drugi model monetizacije je reprogram duga, gdje dižemo povoljniji kredit na dugi rok. Rata je milijardu i 450 milijuna kuna kredita, a mi već iz prometa imamo prihode od 1,9 milijardi kuna. Dakle, možemo sami servisirati dug, a autocesta nam ostaje na uprav ljanje i ostaje razvojni projekt. To je bolja varijanta. Treća varijanta su obaveznice, gdje se zadužujemo kod građana. Ako idemo na tu varijatu, sa šest posto kamate, što je duplo manje nego koncesija, dat ćemo priliku građanima da zarade od obvezunica i sva zarada ostaje u državi, pojasnio je našem listu svoje viđenje svih varijanti monetizacije sindikalist Stanić.

U obrazloženju ostavke koju je podnio ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Siniši Hajdašu Dončiću Stanić je naveo da od 26. studenog prošle godine nije pozivan na sjednice Stručnog savjeta, da nije dobivao materijale ili bilo kakve informacije o radu navedenog tijela.

Savjetu za monetizaciju Stanić je još prošle godine predlagao da se pitanje monetizacije postavi na referendumu.

– Dosad isporučeni dokumenti i ideje korisne su i vrijedne, jer su savjetnici ukazali na moguće modele povećanja prihoda i smanjenja troškova, a društva HAC i ARZ ih do sada nisu koristili. Mišljenja sam da ih za do sada obavljeni posao treba pošteno isplatiti, a ugovor odmah raskinuti. Također je ovo prilika da odustanemo od koncesije i okrenemo se alternativnim modelima, stoji u jednom od Stanićevih pisama. Također, tad je naveo da je koncesija protivna javnom interesu i dugoročno štetna za državni proračun.

– Kod pitanja javnog interesa, sve do sada provedene ankete rekle su nam da je većina ispitanika protiv koncesije autocesta (rezultati se kreću od 60 do 75%). Kod pitanja utjecaja na okoliš, poučeni iskustvom s dosadašnjim koncesionarima, možemo zaključiti da će i budući potencijalni koncesionar biti vođen isključivo interesom vlastitog profita, pa će ulaganje u održavanje sustava zaštite okoliša biti minimalno. To će se odražavati i na zaštitu prirode i kulturnih dobara. Kod pitanja financijskih učinaka koncesije na državni i proračune lokalnih samouprava, davanje autocesta može imati samo trenutni pozitivan učinak na proračun, dok će dugoročno isti samo opteretiti povratom dijela preostalih kredita, s obzirom da se koncesijskom naknadom ne mogu otplatiti svi krediti, pisao je Stanić Savjetu kojem je danas otkazao suradnju.
 
 
Izvor: Novi list
Autor: Ladislav Tomičić
Snimio Denis LOVROVIĆ / NL arhiva
Objavljeno: 3. 10. 2014.