Manja nezaposlenost upitna, osiromašenje radnika – sigurno

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), smatrajući da je uvođenje mini poslova na domaće tržište nepotrebno te da su postojećim zakonskim okvirom već desetljeće omogućeni fleksibilni oblici rada u skladu s europskim zakonodavstvom, u radnoj skupini za izradu zakona nisu ni sudjelovali. Formu postupka donošenja zakona su ispoštivali te su u javnoj raspravi iznijeli komentare odbijajući zapošljavanje na vrijednosne kupone. Učinili su to i građani.

»Ovaj zakon je velika zamka. Poslodavcima će omogućiti još veće bogaćenje, a radnik će morati raditi za jako malu satnicu bez ikakvih prava«, kometirala je primjerice Ljubica, navodeći kako ona osobno ima iskustva s mini poslovima u Njemačkoj.

Velika zamka

»U jednom velikom prodajnom centru ujutro od 5 do 7 sati rade deseci radnika na slaganju robe. U vremenu od dva sata mora se obaviti posao za koji realno treba tri sata. Neki ne stignu i ostaju duže za što nisu plaćeni. S tog posla trče na sljedeći i tako ukrug... Na blagajnama svaka dva sata dolaze nove blagajnice....kao na traci...za vrlo malu satnicu«, komentar je što ga je postavila Ljubica. Ivan, pak, dodaje kako je zakon loš jer »umanjuje cijenu rada, potiče nesigurne oblike rada, dokida kolektivna prava te ga je jako teško regulirati«.

Predloženom zakonu oštro se protivi i Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) ocjenjujući ga »u cijelosti nepotrebnim i štetnim«. Ističu kako takva regulativa otvara »prostor svim mogućim manipulacijama i kršenjima ljudskih i radničkih prava te na mala vrata uvodi prekarijat i nesigurne oblike rada u ime konkurentnosti, fleksibilizacije i borbe protiv nezaposlenosti i sive ekonomije«. Kao i sindikati i CESI smatra kako bi zakon o povremenim poslovima predstavljao izravan udar na sustav radnih odnosa koji se dodatno slabi, a služio bi za izigravanje i izbjegavanje Zakona o radu.

»Takav zakon omogućio bi stvaranje nelojalne konkurencije, širenje slabo plaćenih poslova i slabljenje položaja nezaposlenih, ojačao bi strah i nesigurnost radnika i snizio cijenu rada«, navodi CESI ističući kako bi takav zakon posebno pogodio žene koje zbog tradicionalnog tereta rodno uvjetovane raspodjele uloga češće obavljaju poslove 'manje gospodarske vrijednosti', kao što su čišćenje, kućanski poslovi i slično.

Negativne posljedice

SSSH i NHS, pak, u svojim komentirarima među ostalim ističu kako predlagač propisa ničim nije dokazao postojanje normativne praznine koja bi trebala biti razlogom donošenja posebnog zakona. Pozivaju se pritom i na iskustva drugih zemalja, iz kojih je vidljivo da mini poslovi nisu smnanjili rad na crno, niti su stvarno povećali zaposlenost, već su radna mjesta cjepkana i povećao se broj radnika koji rade, a siromašni su. Detaljno se tako prikazuju negativne posljedice uvođenja mini poslova u Njemačkoj i Austriji, podsjećaju i na slovensko odbijanje tog zakona, ali i na neke druge zakonske izmjene koje su omogućile rad male gospodarske vrijednosti u Sloveniji koji je u konačnici povećao sivu zonu tržišta rada.

»Rad i radni odnosi u posljednjih desetak godina doživjeli su promjenu u vidu jačanja neformalnih oblika rada i svako daljnje zadiranje u taj sustav, naročito ovakvim rješenjima, dovodi u pitanje njegov opstanak. Povremeni poslovi neće pomoći rješavanju problema socijalne isključenosti i siromaštva nezaposlenih. Poslovi male ekonomske vrijednosti i posljedično mala zarada ne mogu biti odskočna daska za izlazak iz siromaštva«, među ostalim navodi NHS dok SSSH dodaje kako se radi o nesigurnom obliku rada koji može poslužiti za povremeno 'krpanje budžeta', ali je nedostatan za podmirenje ukupnih životnih potreba, a samim time i za sustavno rješavanje problema socijalne isključenosti i siromaštva. »Najbolji dokaz tome jest činjenica da osobe koje su trenutno nezaposlene i sada obavljaju takve poslove, ali ih to nije izvuklo iz socijalne isključenosti i siromaštva u koje su upali zbog dugotrajne nezaposlenosti«, navodi SSSH.