LOPOVI JOŠ NISU SVE JAMILI

Svi su političari isti - lopovi - a s njihovim blagoslovom kradu i pojedini gospodarstvenici. Naravno da nije tako! No ta vječno citirana fraza i posljednjih se dana u Hrvatskoj može uzeti zdravo za gotovo, nakon što su na površinu isplivali mutni poslovi u Hrvatskoj gospodarskoj komori te ponovno u Hrvatskim autocestama, gdje se vrijednost “zamračenog” procjenjuje višom i od one u slučaju Fimi medije.

Tako famozni slučaj Fimi media i ostali sudski procesi više očito neće biti “najveće optužnice u povijesti” te značiti baš ništa senzacionalno, jer se taj pojam, iako po svemu u jednoj maloj državi, mijenja doslovno iz dana u dan.

Ali i to je, po svemu sudeći, samo vrh sante ratnog profiterstva, lopovluka, korupcije i još mnogočega nezakonitog što za posljedicu ima osiromašenu i bijednu naciju. Za samostalnu, slobodnu i prosperitetnu državu zdušno su se borili hrabri i pošteni hrvatski branitelji, i dok su oni krvarili u rovovima, a nakon rata tražili svoje mjesto pod suncem, država je još jednom u dvadeset godina opustošena, i to materijalno. Ostalo nije gotovo ništa, a naročito ne za njihovu i našu djecu, jer je i previše toga završilo u stranim bankama i trezorima. Samo u za sada poznatim slučajevima procjenjuje se da je tako pokradeno i više od milijarde i pol kuna. To je samo ono za što se zna! Stoga i nije čudno što se Hrvatsku po korupciji svrstava na neslavno treće mjesto u Europi, a i na svjetskoj ljestvici ne stoji puno bolje.

A kad je riječ o istragama, gore navedeno potvrđuje i to što je prošloga tjedna odjeknula, duže zataškavana, a tek navodno otkrivena, afera u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Zagrebačka policija uhitila je pročelnicu Ureda predsjednika HGK Nadana Vidoševića Zdenku Peternel zbog sumnje da je iz Komore izvukla čak 32 milijuna kuna! Sumnja se, naime, da je HGK milijunske poslove davao tvrtkama - bez zaposlenika. Njoj i drugooptuženom Davoru Komeričkom određen je jednomjesečni istražni zatvor, a predsjednik HGK Nadan Vidošević još uvijek sve promatra sa smiješkom i iz prikrajka, dok mu mediji prebrajaju imovinu, zemljišta, nekretnine, umjetnine, satove... On pak ne želi dati ostavku jer tvrdi da nije ništa znao i da je sve u redu.

PREPLAĆENE CESTE

Češljao se i HAC, ali i nekoliko građevinskih tvrtki. USKOK je, navodno, tražio ugovore o građenju trasa autocesta te objekata. Sumnja se i u izvlačenje novca i sklapanje fitkivnih ugovora. Na meti istražitelja navodno je HAC-ova dokumentacija od 2004. do 2010. godine. U tom su se razdoblju gradile ceste poput Gaženica - Zadar, popularno zvane Kalmetina, za koju se sumnjalo da je debelo preplaćena. Tada se gradila i takozvana Slavonika, autocesta od Osijeka prema granici Hrvatske i BiH. Procjenjuje se da se u raznim mutnim poslovima u navedenom razdoblju iz HAC-a izvuklo oko 5,3 milijuna eura. U pritvoru je zadržan bivši član Uprave HAC-a Josip Sapunar, koji je navodno o svemu propjevao. Zbog cjelokupne situacije oko afere HAC - Remorker izvan sebe je navodno i bivši ministar prometa i potpredsjednik HDZ-a u Sanaderovo vrijeme Božidar Kalmeta, a današnji gradonačelnik Zadra. U srijedu su uslijedila nova uhićenja. Privedeni su Kalmetini pomoćnici dok je bio na mjestu ministra prometa Zdravko Livaković, Milivoj Mikulić i još četiri direktora. Time Kalmetin veliki prijatelj Livaković istragu Uskoka dovodi i do samog Kalmete, oko kojeg je navodno tako obruč i zatvoren.

Kada je pak o bivšim skandalima riječ, nekako se prijelomnom može uzeti 2011. godina. Ona je počela s poduzetnikom Robertom Ježićem, kojeg se tereti da je u aferi HEP - Dioki (zajedno s Ivom Sanaderom, bivšim predsjednikom Uprave HEP-a Ivanom Mravkom i direktorom HEP-ove opskrbe Ivanom Mrljakom) oštetio HEP za 6,3 milijuna kuna. U to je vrijeme Ivo Sanader, kojega su mnogi nazivali “glavom korupcijske hobotnice”, u zatvoru u Austriji taktizirao oko pravog trenutka izručenja Hrvatskoj. Na to se odlučio tek na ljeto, pa je od 18. srpnja do 16. prosinca bio zatvoren u Remetincu. Pušten je uz rekordnu jamčevinu od 12,4 milijuna kuna.

Inače, i prije tih slučajeva u Hrvatskoj je bilo mnogo mogućnosti za krađu - za one koji su imali dobre veze - stoga ćemo podsjetiti i na dosad istražne slučajeve pod različitim kodnim imenima. No, prvi je put problem korupcije prepoznat i javno i politički tek 2000-ih, jer do tada za to nije bilo ni političke volje, a zna se zašto. "U početku je USKOK imao samo ravnatelja, tajnika i fikus", rekao je Zorislav Petrović, iz Transparency Internationala. Novi preokret i poticaj stigao je 2003. godine, kada je Hrvatska podnijela zahtjev za članstvo u EU. Javnosti, ali i međunarodnoj zajednici, postalo je jasno da je korupcija u Hrvatskoj i dalje velik problem.

MOĆNICI SU SE POČELI BOJATI

Od većih antikorupcijskih slučajeva na kojima je radio USKOK prvi je Maestro, pokrenut 2006. godine. Pod istragom se našao Hrvatski privatizacijski fond. Kako smo se 2010. godine u nevjerici zgražali nad brojnim menadžerima i ponekim ministrom u Remetincu, u 2011. nas valjda ništa više nije moglo iznenaditi. Bojali su se tada moćnici onih koji mogu potvrditi da su upravo oni na račun građana uživali u skupocjenim jahtama, na mondenim ljetovalištima, u elitnim restoranima ili pak na dalekim lovištima u Nigeriji.

Od brojnih korupcijskih afera, bilo onih u fazi istrage u USKOK-u bilo onih što se raspleću na sudovima, može se kao podsjetnik izdvojiti desetak razvikanijih slučajeva. Tako je, na primjer, ono što je danas Fimi media nekada bila afera Spice: s prvooptuženim potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom, s 350 stranica optužnice i više od 40.000 stranica spisa bila je zapažena kao najveća korupcijska afera. Desetak osumnjičenih teretilo se da su Podravkinim novcem pokušali preuzeti vlasništvo nad tom tvrtkom, pri čemu su ju oštetili za 400 milijuna kuna. Ako se netko zapitao zašto Dnevnik HTV-a više ne vodi Dijana Čuljak, odgovor može naći u aferi Core Media, u kojoj se njezina bivšeg supruga Vladimira Šelebaja Selliera, vlasnika istoimene tvrtke, i još neke javne osobe tereti da su fiktivnim ugovorima i računima “izvukli” šest milijuna kuna preko tvrtki Core Media i Media spot, a za više od tri milijuna kuna oštetili i državni proračun na račun podizanja uračunanog PDV-a.

USKOK je obrađivao i HEP-ovu umiješanost u nekoliko korupcijskih afera (HEP - Dioki, HEP - TLM...), a dvije okrunio i optužnicom. Bivši predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak drugi je put optužen, zajedno s direktorom HEP Proizvodnje Petrom Čubelićem i članom HEP-ove uprave Željkom Kljakovićem Gašpićem, jer su u rujnu 2007. od čelnika zagrebačke tvrtke Monting PiM Ljube Bušića i Ante Matića zatražili i primili 600.000 kuna mita za poslove gradnje pogona termoelektrana. Samo nekoliko dana nakon “najveće optužnice u povijesti”, u slučaju Fimi media, afera Forex srušila je hrvatski pravosudni rekord s 850 stranica optužnice. Prvooptuženi je Tomislav Prlić, donedavni Sanaderov cimer u Remetincu, a ukupno je optuženo 14 osoba. Terete se da su od 2007. do 2010. prevarili velik broj građana i tvrtki za više od 133,7 milijuna kuna obećavši im sigurnu zaradu na tržištu deviza.

U siječnju 2011. počelo je i suđenje bivšem predsjedniku Uprave HŽ Holdinga Davorinu Kobaku, kojega se teretilo da je s bivšom direktoricom HŽ-a Biserkom Robić, bivšim direktorom Željeznica Srbije Vladimirom Vasiljevićem i Andrijom Sarićem (koji je priznao krivnju) preko tvrtke Agit iz HŽ-a izvukao više od 3,7 milijuna eura. USKOK je dva dana prije 2012. godine podigao i optužnicu protiv bivšeg gradonačelnika Varaždina i saborskog zastupnika Ivana Čehoka i nekoliko tamošnjih poduzetnika. Terete se da su se udružili, zloporabili svoje ovlasti i položaje te pritom oštetili Grad Varaždin za gotovo 50 milijuna kuna. Čehok je, prema optužnici, pogodovao tvrtkama u poslovima s Gradom Varaždinom cijenama znatno višim od tržišnih.

SUPTILNI KRIMINAL

Podignuta je i optužnica protiv Bojana Milkovića, suspendiranog glavnog izvršnog direktora Ine i bivšeg direktora Crosca, te Miroslava Pacaka, bivšeg voditelja remonta platformi u Croscu. Tereti ih se da su sedam godina uzimali mito od pet ili deset posto vrijednosti radova od direktora tvrtki s kojima su radili, odnosno da su primili 7,5 milijuna kuna mita. Nadalje, bivši potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec dobio je dvije pravomoćne presude: u slučaju “Reflektori” dobio je uvjetnu kaznu od godinu dana zatvora s četverogodišnjim rokom kušnje, a za nepotrebnu stručnu studiju, plaćenu s pola milijuna kuna državnog novca, osuđen je na deset mjeseci zatvora.

Naravno da su o svemu tome, osim optužnica, napisane i tisuće stranica novinskih tekstova. Na pošast lopovluka tako se u svojim tekstovima osvrtao i Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila: “Jasno je da u Hrvatskoj ima klasičnog organiziranog kriminala kao i svim državama na svijetu, no glavni problem ipak nije taj klasični kriminal nego daleko suptilniji kriminal koji utječe na gotovo sve u Hrvatskoj, a da za ništa ne odgovara niti ga itko u Hrvatskoj istražuje. Privatna američka obavještajna agencija Stratfor, iz koje su iscurili podaci objavljeni na WikiLeaksu, sustavno se bavi i Republikom Hrvatskom te donosi brojne pikantne zaključke. Osim tvrdnje da je bivšega predsjednika Vlade i HDZ-a na ostavku natjerala mafija... No, osobitu pozornost zaslužuje rečenica Stratforova analitičara Marka Papića koji je, kako je prenio Večernji list, doslovno napisao: 'Već sam govorio (i pisao u svojim analizama) da Hrvatskom apsolutno vlada organizirani kriminal'. Očito jako puno se toga dogodilo u Hrvatskoj i na gospodarskom, političkom i svim područjima društvenoga života, što je nepobitno na štetu legalnih i legitimnih interesa hrvatskoga naroda, odnosno općega dobra; posljedice su tu i svatko razuman može ih prepoznati. Što je uzrok takvim očitim štetnim posljedicama, puno je teže jasno argumentirati, no činjenica da na glogu ne rastu smokve daje pokriće za stav da Hrvatskom stvarno vlada specifičan oblik suptilnog, ali iznimno moćnog organiziranog kriminala”, pisao je Miklenić.