Ljubo Jurčić: Vladina industrijska strategija je kao seminarski rad mojih studenata
(PolitikaPlus)
KRITIKE ANALITIČARA
Do 2020. otvara se više od 85 tisuća novih radnih mjesta!?
Vlada je na jučerašnjoj sjednici prihvatila prijedlog industrijske strategije Republike Hrvatske od 2014. do 2020. godine, koja za to razdoblje predviđa prosječnu godišnju stopu rasta od 2,85 posto godišnje, uz otvaranje više od 85 tisuća novih radnih mjesta.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ističe da je riječ o prvom strateškom industrijskom dokumentu koji jasno definira kojim putem treba ići hrvatska industrija u sljedećih sedam godina. Dodaje da je pred Vladom intenzivan međuresorni posao, kako bi se strategija ostvarila.
Četiri su ključna područja djelovanja koje industrijska strategija definira - stvaranje stabilnog investicijskog okruženja, poticanje strateške suradnje industrije i obrazovnog sustava, restrukturiranje javne uprave i administracije i razvoj tržišta kapitala.
- U strategiji se planira i rast izvoza za 30 posto, a produktivnosti radne snage za 68,9 posto, kaže ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Realizacija tih ciljeva, po njegovim riječima, očekuje se prije svega od industrija svrstanih u skupinu "pokretača" odnosno velikih izvozno orijentiranih poddjelatnosti koje ostvaruju dobit i zapošljavaju značajan broj zaposlenih.
Industrijske djelatnosti koje se u nacrtu utvrđuju kao "pokretači", odnosno strateške djelatnosti su: proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, proizvodnja računala te elektroničnih i optičkih proizvoda, proizvodnja električne opreme, proizvodnja strojeva i uređaja, računalno programiranje i, savjetovanje i povezane djelatnosti, proizvodnja prehrambenih proizvoda i proizvodnja namještaja.
Iako proizvodnja prehrambenih proizvoda i proizvodnja namještaja prema pretpostavkama i kriterijima modela vrednovanja ne ulaze u cijelosti sa svim poddjelatnostima u skupinu pokretača, prepoznata je njihova uloga u hrvatskom gospodarstvu, pa stoga one predstavljaju strateške djelatnosti Hrvatske, kaže Vrdoljak.
Tretman prehrambene i drvno-prerađivačke industrije, koja prvotno u prijedlogu industrijske strategije nije svrstana u "pokretače" nego u "čuvare", čime nisu bili zadovoljni u resoru poljoprivrede, proteklih je dana bila predmet usuglašavanja između ministarstava gospodarstva i poljoprivrede.
Iako iz Vlade o ovome govore s velikim optimizmom, ekonomski analitičari ne dijele takva razmišljanja. Ljubo Jurčić je u izjavi za Večernji list, komentirajući Industrijsku strategiju, kazao sljedeće.
Još jedan ekonomski analitičar kritizira Vladinu industrijsku strategiju. Damir Nonotny kaže da inače zemlje EU rade strategije za pojedine regije i za njih utvrđuju noseću industriju.
- Primjerice, u regiji gdje ima šuma prioritet se daje drvnoj industriji. Tako se trebalo voditi računa i kod nas, odnosno utvrditi strategiju za pojedine lokalne jedinice. Ovako je riječ o staromodnom dokumentu koji nema financijsku težinu – kaže Novotny.
Zanimljivo, samo dan nakon što je Vlada predstavila ovaj dokument, njemački ekonomski institut IFO i Zaklada hrvatskog državnog zavjeta (ZHDZ) potpisali su ugovor o suradnji na međunarodnom projektu pod nazivom "Kratkoročni i dugoročni uvjeti za jačanje održivog razvoja i zapošljavanja u Hrvatskoj".
Potpis ugovora potvrda je dosadašnje višemjesečne intenzivne suradnje tog Instituta i ZHDZ-a, rekao je prilikom potpisivanja ugovora ravnatelj Uprave Zaklade Srećko Prusina dodavši kako će u projektu sudjelovati vrhunski međunarodni eksperti i niz hrvatskih izvanstranačkih i stranačkih stručnjaka.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko najavio je da će stranka taj projekt ugraditi u svoj program gospodarskog oporavka Hrvatske.
- Ne treba naglašavati koliko je taj projekt važan, s obzirom na tešku gospodarsko-socijalnu situaciju u Hrvatskoj, posebno što ni Vlada niti Predsjednik Republike ništa konkretno ne poduzimaju u smjeru zaustavljanja negativnih trendova te pokretanja rasta i razvoja, rekao je Karamarko.