LJUBO JURČIĆ 'Sve što rade, krivo rade! Žalosno je da nam proračun ovisi o lijepom vremenu'
(Jutarnji.hr)
KRITIKA PRORAČUNA
ZAGREB - Sve što rade, krivo rade. Svaki rebalans proračuna koji naprave svodi se na to da građani imaju manje novca za trošenje. To neprestano kresanje uvlači nas u začarani krug. Hrvatska treba povećavati proizvodnju, a ne smanjivati potrošnju, a povijest je pokazala kako povećanje potrošnje povlači proizvodnju - tumači nam aktualne Vladine poteze dr. Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i nekadašnji ministar gospodarstva u Vladi Ivice Račana, piše Slobodna Dalmacija.
S obzirom na to da nam do kraja godine prijeti ogroman deficit od 19 milijardi kuna, odnosno oko pet milijardi više od plana, dio ekonomskih stručnjaka zagovara još jače proračunske rezove od ovih koje planira ministar financija Boris Lalovac, no Ljubo Jurčić se time ne slaže. Kaže kako na taj način razmišljaju knjigovođe i šefovi računovodstva kojima je jedino važno da im račun nije u minusu te da nas takve administrativne mjere ne mogu izvući iz krize. Temeljni hrvatski problem je nepostojanje sustavne razvojne politike, a ne prevelik deficit ili prevelika potrošnja.
- Šefovi računovodstva nisu, niti smiju biti osobe koje vode poduzeće, a kamoli državu. Da bi firma dobro poslovala netko drugi u njoj vodi računa o proizvodnji, istražuje tržište, prilagođava proizvod. Tako i u državi, Lalovac je samo blagajnik, a onaj dio Vlade koji bi se trebao baviti gospodarstvom ne radi ništa. I to je naš glavni problem - ističe Jurčić.
U Hrvatskoj se, veli, najviše vremena troši na rasprave kako rasporediti proračunske rashode, kome još uzeti i koliko, a malo na to kako povećati proračunske prihode povećanjem proizvodnje što čini prihod dugoročno održivim.
- Žalosno je, ali istinito da naš proračun ovisi o lijepom vremenu. Domaće gospodarstvo nose poljoprivreda i turizam, i ako nam je godina kišna kao ova, eto katastrofe. Vidimo što je bilo s turistima u srpnju, a tako će biti problema i s poljoprivrednim proizvodima. Rajčica je skuplja sad u punom rodu, nego što je bila na početku sezone.
Ozbiljne države ne ovise o lijepom ili ružnom vremenu, one razvijaju kontroliranu industrijsku proizvodnju, a mi sve što radimo jest da uporno režemo potrošnju - naglašava Jurčić.
Uvjerava kako Hrvatska nema preveliku potrošnju, te da je po njoj na samom dnu Europe.
Prema kupovnoj moći, hrvatski dohodak po stanovniku (oko 15.700 eura) je samo ispred rumunjskog (12.800 eura) i bugarskog (12.000 eura), ali je iza grčkog (19.200), portugalskog (19.400), slovačkog (19.400), slovenskog (21.400) ili španjolskog (24.400).
Jurčića također ne zabrinjava podatak da je na kraju prvog tromjesečja ove godine bruto inozemni dug Hrvatske dosegnuo 46,4 milijarde eura ili 108,1 posto bruto domaćeg proizvoda, što je najviša razina ikada.
- To jest posljedica rasta obveza, ali i pada BDP-a. Dakle moramo raditi na rastu BDP-a, a uz pametnu ekonomsku politiku, dug nije prepreka gospodarskom rastu – objašnjava Jurčić, te kao potvrdu tome navodi i kako su visoki javni dugovi Japana (243 posto), Singapura (107 posto), Amerike (106 posto), te da svi oni unatoč visokom javnom dugu stvaraju politike koje rezultiraju gospodarskim rastom.
Našim gospodarskim stratezima savjetuje da se malo pozabave literaturom i ugledaju na Johna Maynarda Keynesa koji je za razliku od ostalih ekonomista njegova vremena na veliku depresiju gledao kao izazov.