Liječnici upozoravaju: Ljudi ne smiju umirati jer nemaju novaca za liječenje!
(Index)
"MORAMO osigurati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu svim pacijentima, ne smije s dogoditi da onaj tko nema novca ne dobije zdravstvenu skrb, zdravlje je nešto što nadilazi interese kapitala", poručio je Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata.
U razgovoru za Index povodom Dana akcije europskih liječnika kazao je da se ovogodišnja akcija provodi pod motom "Zaustavimo ih", a cilj je zaustaviti krupni kapital koji na štetu građana i pacijenata, budući da se kaže, novac usmjerava onima na strani krupnog kapitala dok građani ostaju bez kvalitetne zdravstvene zaštite, a zdravstveni djelatnici bez primjerene plaće.
"Zagovaramo zdravstveni javni sektor koji ce građanima iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja pružati primjerenu zdravstvenu zaštitu. Ovako se počelo događati da ako imate novaca tada imate i pravodobnu i primjerenu zdravstvenu skrb. Mi smo u fazi mirovanja sa štrajkom jer bi se sve svalilo na nas, a zdravstveni sustav nam je ionako u katastrofalnom stanju", rekao je Babić, dodajući kako će Skupština HLS 31. svibnja donijeti daljnje odluke o nastavku ili prekidu štrajka.
Istaknuo je kako je Europska krovna sindikalna unija također upozorila da je u vrijeme gospodarskih i socijalnih teškoća posebno potrebna dostupnost kvalitetne medicinske zaštite za sve europske bolesnike, kako bi se osiguralo liječenje i za one koji si to zbog ekonomskih teškoća više ne mogu priuštiti.
Korupcija je jedna od glavnih prijetnji za zdravstvo
Jedan od glavnih zahtjeva koju liječnički sindikati traže je zaustavljanje korupcije.
"Koruptivno postupanje bolničkih menadžera, političara i industrije su jedna od glavnih prijetnji za zdravstvo. Čak i ako se osigura dovoljno novca za zdravstvo, to neće poboljšati stanje u zdravstvu ako se zdravstveni novac troši nenamjenski. Stoga , pozivamo vlade da uspostave transparentnu praksu i pravila po principu "nulte tolerancije prema korupciji", stoji u letku izdanom povodom Dana akcije europskih liječnika.
Upozoravaju i kako je uloga stručnih udruga i sindikata marginalizirana, budući da liječnici, koji rade izravno u sustavu i znaju nedostatke te moguća poboljšanja, nemaju stvarnu mogućnost utjecati na sustav.
"U nekim zemljama, liječnici doživljavaju drugu vrstu ugnjetavanja, uključujući i kazneni progon. Mogu pomoći, a stopira ih se. To je primjer i u Hrvatskoj", kaže Babić.
Ističe kako europski krovni sindikat upozorava i na neadekvatan broj zaposlenih liječnika u nekim zemljama, te u nekim regijama unutar zemalja.
"Često liječnici nisu cijenjeni. Plaće zaposlenih u zdravstvu nisu odgovarajuće za posao koji obavljaju, posebno u istočnom dijelu Europe te u zemljama koje su najviše pogođene krizom. Događa se kontinuirani egzodus zdravstvenih radnika u inozemstvo radi boljih uvjeta rada. U Europi je prisutan nedostatak liječnika, a to će se još i pogoršati u budućnosti. Loši uvjeti rada dovesti će do snažne migracije prema boljim uvjetima rada i teret de se prelomiti na građanima u većini pogođenih područja", stoji u letku europskog sindikata, a koji se itekako odnosi upravo na hrvatske uvjete.
Na burzi nema liječnika
Danas u Hrvatskoj nedostaje 4500 liječnika potrebnih za funkcioniranje zdravstvenog sustava prema standardima i direktivama EU.
"Manjak potrebnog broja liječnika mogao bi se riješiti novim zapošljavanjem liječnika, ali navedeno se ne čini, jer novo zapošljavanje predstavlja dodatni trošak državi. Čak kad bi i postojala želja za zapošljavanjem predviđenog broja liječnika, navedeno ne bi bilo moguće, jer na burzi praktično nema nezaposlenih liječnika, to je posljedica dugogodišnje loše vođene zdravstvene politike, dugogodišnje potplaćenosti liječnika, omalovažavanja liječnika i liječničke struke, represije nad liječnicima i neadekvatnih uvjeta rada, a posao koji obavljamo, mi liječnici, ubraja se u najhumanije, ali i najteže i najodgovornije poslove, pa ne treba čuditi da mladi ljudi sve rjeđe izabiru studij medicine i liječnički poziv", rekla je za Index dr. Ivana Šmit, povjerenica HLS u sisačkoj Općoj bolnici.
Do unatrag nekoliko mjeseci manjak potrebnog broja liječnika nadoknađivali su kaže, prekovremenim radom, koji je najčešće bio samo djelomično evidentiran i plaćen, a sad im je dodaje, prekovremeni rad ograničen i onemogućen.
Liječnici su prije iz 24-satnih dežurstava ostajali potpuno besplatno odraditi smjenu od još dodatnih 8 sati jer pacijente nije imao tko zbrinuti.
"Navedeno im nije bilo plaćano, već su se ostvareni slobodni dani zapisivali u "tekicu" i trebali su biti iskorišteni jednoga dana kad bi se za to ukazala prilika.
Broj slobodnih neiskorištenih dana po liječniku narastao je i preko 100, a onda jednog dana "tekica" je bačena, a dani nestali. Sada se radi najviše 48 sati tjedno, liječnika i dalje nema, broj radnih sati je manji, a opseg posla je ostao isti", kaže dr. Šmit.
Napominje kako zbog svega navedenog ne čudi što svakim danom, sve više liječnika napušta Hrvatsku.
"Uvijek smo dijelili i dijelit ćemo sudbinu svog naroda. Svjesni smo da živimo u vremenu i državi u kojoj naš rad ne može biti dostatno plaćen. Spremni smo i dalje biti podcijenjeni, ali nećemo prihvatiti poniženje! Naše obrazovanje i stručno usavršavanje kontinuirano je i traje čitav naš radni vijek", rekla je dr. Šmit.
Što će liječnici dalje odlučiti ovisi o postupcima Ministarstva zdravlja hoće li s njima potpisati novi Kolektivni ugovor kojeg bi dogovorili isključivo sa HLS-om i niti jednim drugim sindikatom.
Na kraju mjesec biti će odlučeno da li se štrajk liječnika nastavlja ili ne.
"Zagovaramo zdravstveni javni sektor koji ce građanima iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja pružati primjerenu zdravstvenu zaštitu. Ovako se počelo događati da ako imate novaca tada imate i pravodobnu i primjerenu zdravstvenu skrb. Mi smo u fazi mirovanja sa štrajkom jer bi se sve svalilo na nas, a zdravstveni sustav nam je ionako u katastrofalnom stanju", rekao je Babić, dodajući kako će Skupština HLS 31. svibnja donijeti daljnje odluke o nastavku ili prekidu štrajka.
Istaknuo je kako je Europska krovna sindikalna unija također upozorila da je u vrijeme gospodarskih i socijalnih teškoća posebno potrebna dostupnost kvalitetne medicinske zaštite za sve europske bolesnike, kako bi se osiguralo liječenje i za one koji si to zbog ekonomskih teškoća više ne mogu priuštiti.
Korupcija je jedna od glavnih prijetnji za zdravstvo
Jedan od glavnih zahtjeva koju liječnički sindikati traže je zaustavljanje korupcije.
"Koruptivno postupanje bolničkih menadžera, političara i industrije su jedna od glavnih prijetnji za zdravstvo. Čak i ako se osigura dovoljno novca za zdravstvo, to neće poboljšati stanje u zdravstvu ako se zdravstveni novac troši nenamjenski. Stoga , pozivamo vlade da uspostave transparentnu praksu i pravila po principu "nulte tolerancije prema korupciji", stoji u letku izdanom povodom Dana akcije europskih liječnika.
Upozoravaju i kako je uloga stručnih udruga i sindikata marginalizirana, budući da liječnici, koji rade izravno u sustavu i znaju nedostatke te moguća poboljšanja, nemaju stvarnu mogućnost utjecati na sustav.
"U nekim zemljama, liječnici doživljavaju drugu vrstu ugnjetavanja, uključujući i kazneni progon. Mogu pomoći, a stopira ih se. To je primjer i u Hrvatskoj", kaže Babić.
Ističe kako europski krovni sindikat upozorava i na neadekvatan broj zaposlenih liječnika u nekim zemljama, te u nekim regijama unutar zemalja.
"Često liječnici nisu cijenjeni. Plaće zaposlenih u zdravstvu nisu odgovarajuće za posao koji obavljaju, posebno u istočnom dijelu Europe te u zemljama koje su najviše pogođene krizom. Događa se kontinuirani egzodus zdravstvenih radnika u inozemstvo radi boljih uvjeta rada. U Europi je prisutan nedostatak liječnika, a to će se još i pogoršati u budućnosti. Loši uvjeti rada dovesti će do snažne migracije prema boljim uvjetima rada i teret de se prelomiti na građanima u većini pogođenih područja", stoji u letku europskog sindikata, a koji se itekako odnosi upravo na hrvatske uvjete.
Na burzi nema liječnika
Danas u Hrvatskoj nedostaje 4500 liječnika potrebnih za funkcioniranje zdravstvenog sustava prema standardima i direktivama EU.
"Manjak potrebnog broja liječnika mogao bi se riješiti novim zapošljavanjem liječnika, ali navedeno se ne čini, jer novo zapošljavanje predstavlja dodatni trošak državi. Čak kad bi i postojala želja za zapošljavanjem predviđenog broja liječnika, navedeno ne bi bilo moguće, jer na burzi praktično nema nezaposlenih liječnika, to je posljedica dugogodišnje loše vođene zdravstvene politike, dugogodišnje potplaćenosti liječnika, omalovažavanja liječnika i liječničke struke, represije nad liječnicima i neadekvatnih uvjeta rada, a posao koji obavljamo, mi liječnici, ubraja se u najhumanije, ali i najteže i najodgovornije poslove, pa ne treba čuditi da mladi ljudi sve rjeđe izabiru studij medicine i liječnički poziv", rekla je za Index dr. Ivana Šmit, povjerenica HLS u sisačkoj Općoj bolnici.
Do unatrag nekoliko mjeseci manjak potrebnog broja liječnika nadoknađivali su kaže, prekovremenim radom, koji je najčešće bio samo djelomično evidentiran i plaćen, a sad im je dodaje, prekovremeni rad ograničen i onemogućen.
Liječnici su prije iz 24-satnih dežurstava ostajali potpuno besplatno odraditi smjenu od još dodatnih 8 sati jer pacijente nije imao tko zbrinuti.
"Navedeno im nije bilo plaćano, već su se ostvareni slobodni dani zapisivali u "tekicu" i trebali su biti iskorišteni jednoga dana kad bi se za to ukazala prilika.
Broj slobodnih neiskorištenih dana po liječniku narastao je i preko 100, a onda jednog dana "tekica" je bačena, a dani nestali. Sada se radi najviše 48 sati tjedno, liječnika i dalje nema, broj radnih sati je manji, a opseg posla je ostao isti", kaže dr. Šmit.
Napominje kako zbog svega navedenog ne čudi što svakim danom, sve više liječnika napušta Hrvatsku.
"Uvijek smo dijelili i dijelit ćemo sudbinu svog naroda. Svjesni smo da živimo u vremenu i državi u kojoj naš rad ne može biti dostatno plaćen. Spremni smo i dalje biti podcijenjeni, ali nećemo prihvatiti poniženje! Naše obrazovanje i stručno usavršavanje kontinuirano je i traje čitav naš radni vijek", rekla je dr. Šmit.
Što će liječnici dalje odlučiti ovisi o postupcima Ministarstva zdravlja hoće li s njima potpisati novi Kolektivni ugovor kojeg bi dogovorili isključivo sa HLS-om i niti jednim drugim sindikatom.
Na kraju mjesec biti će odlučeno da li se štrajk liječnika nastavlja ili ne.
Izvor: Index.hr
Piše: Martina Pauček Šljivak
Foto: Hina
Objavljeno: 15. 5. 2014.
Objavljeno: 15. 5. 2014.