Laburisti umjesto monetizacije predlažu da HAC izda obveznice
(Tportal.hr)
VLADA RASPRODAJE IMOVINU
Dok god Vlada ne objavi studiju kojom bi pokazala da je monetizacija autocesta jedino moguće rješenje, Hrvatski laburisti ne mogu podržati namjeru Vlade da autoceste da u koncesiju. Također ne mogu podržati planiranu prodaju HPB-a jer smatraju da je upravo ova banka, koja je još uvijek u hrvatskom vlasništvu, 'zlatna koka' koja bi mogla pokrenuti hrvatsko gospodarstvo
Na fotografiji: Nansi Tireli i Zlatko Tušak
Izostanak očekivanih reformi i investicija, poručila je predsjednica Hrvatskih laburista Nansi Tireli, doslovno tjera Vladu na poteze poput monetizacije autocesta i prodaje HPB-a, a to, smatraju Laburisti, nije dobro. Upravo zbog toga Laburisti su od Vlade zatražili da napravi studiju kojom bi se dokazalo da je monetizacija isplativija ili jedino moguće rješenje.
'Realno ne znamo koliko će nas koštati obveze prema koncesionaru u budućnosti s obzirom na rentabilnost odnosno ostvareni promet tijekom godina. Svi investicijski projekti koji mogu imati imalo utjecaja na rentabilnost autoceste morat će se usuglašavati s privatnim partnerom, pri čemu će troškove investiranja u novu prometnu infrastrukturu i dalje snositi država. Jasno je da u ovakvom poslu rizike snosi država, a privatni partner ostvaruje profit', poručila je Tireli.
Uvjereni su Laburisti da će konačni ceh svega što se događa oko autocesta snositi građani. 'Što se može očekivati kad ceste preuzme koncesionar? U prvom redu poskupljenje cestarine, upitno održavanje, a pogotovo upitan status za 2.500 radnika. Razlog za dodatnu zabrinutost svakako je dosadašnja praksa. Na to ukazuju klauzule ugovora s Bina Istrom i autocestom Zagreb-Macelj. Npr. Bina Istra ne plaća PDV na ispostavljenu fakturu', kaže Tireli.
Podsjetila je Tireli i na to da je premijer Zoran Milanović predložio da mirovinski fondovi hrvatskim obveznicama otplate kredite HAC-a. 'Od početka krize u Hrvatskoj obvezni mirovinski fondovi dramatično su povećali svoja ulaganja u hrvatske državne obveznice. Prema lipanjskim podacima, uložili su ogromnih 45,16 milijardi kuna ili 72,33 posto svoje ukupne imovine. Rizik hrvatske obveznice toliko je velik da bi uprave mirovinskih fondova, najvećih kupaca obveznica koje su agencije za rejting proglasile smećem, trebali upozoriti državu da će zbog zaštite interesa 1,68 milijuna mirovinskih štediša konačno prestati financirati nesposobnost Vlade', kazala je Tireli.
Laburisti su stoga predložili svoja rješenja da se autoceste ne bi morale dati u koncesiju. Kao prvo predlažu reprogram kredita HAC-a s obzirom da kamate na svjetskom tržištu kapitala nikada nisu bile povoljnije. 'Kao drugo, moguće je izdati državne obveznice koje će otkupiti HNB. Naime u deviznoj rezervi HNB-a ima 12 milijardi eura, tako da bi HNB mogao dati četiri milijarde za kredit HAC-a. Kao treće moguće je rješenje da HAC izda obveznice koje bi onda otkupili mirovinski fondovi i građani koji imaju štednju', pobrojala je Tireli.
Usprotivili su se Laburisti i prodaji HPB-a, za koji smatraju da može pokrenuti hrvatsko gospodarstvo. Naime, kako je podsjetio Zlatko Tušak, u jučer raspravljenoj industrijskoj strategiji Vlada si je, među ostalim, zacrtala povećanje izvoza za 30 posto i 85.000 radnih mjesta, no i sam ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak odmah je priznao da nedostaje kapital za provedbu tih mjera dok su poduzetnici upozorili da ih ne prate poslovne banke.
Laburisti stoga smatraju da bi upravo HPB mogao biti rješenje za problem. 'Znamo da strane banke ne žele pomoći i financirati izvoz jer bi tako stvarale konkurenciju u svojim zemljama. Iako to znamo, ova vlast ipak pod svaku cijenu želi prodati jedinu banku koju ima u vlasništvu. Takva prodaja imat će dugoročne štete za gospodarstvo i kratkoročne koristi za krpanje proračunskih rupa. Upravo je HPB zlatna koka koja može biti pokretač hrvatskog gospodarstva, međutim Vlada se odlučila za prodaju od koje neće biti financijske koristi, a dobit će mrvice', poručio je Tušak.
Kako bi potkrijepio svoju vjeru u HPB, Tušak je kazao da ova banka, koja je gotovo uništena mutnim poslovima, nakon pet godina ima sve bolje rezultate. Prije dvije godine aktiva HPB-a bila je 17 milijardi dok je u šest mjeseci ove godine bila 19,1 milijardu. HPB-u su rasle i kreditne aktivnosti za servisiranje gospodarstva za sedam posto, a za građane 2,9 posto.
'Prodajom HPB-a izgubit ćemo i ovo malo financijskog suvereniteta koji imamo', zaključio je Tušak.
'Realno ne znamo koliko će nas koštati obveze prema koncesionaru u budućnosti s obzirom na rentabilnost odnosno ostvareni promet tijekom godina. Svi investicijski projekti koji mogu imati imalo utjecaja na rentabilnost autoceste morat će se usuglašavati s privatnim partnerom, pri čemu će troškove investiranja u novu prometnu infrastrukturu i dalje snositi država. Jasno je da u ovakvom poslu rizike snosi država, a privatni partner ostvaruje profit', poručila je Tireli.
Uvjereni su Laburisti da će konačni ceh svega što se događa oko autocesta snositi građani. 'Što se može očekivati kad ceste preuzme koncesionar? U prvom redu poskupljenje cestarine, upitno održavanje, a pogotovo upitan status za 2.500 radnika. Razlog za dodatnu zabrinutost svakako je dosadašnja praksa. Na to ukazuju klauzule ugovora s Bina Istrom i autocestom Zagreb-Macelj. Npr. Bina Istra ne plaća PDV na ispostavljenu fakturu', kaže Tireli.
Podsjetila je Tireli i na to da je premijer Zoran Milanović predložio da mirovinski fondovi hrvatskim obveznicama otplate kredite HAC-a. 'Od početka krize u Hrvatskoj obvezni mirovinski fondovi dramatično su povećali svoja ulaganja u hrvatske državne obveznice. Prema lipanjskim podacima, uložili su ogromnih 45,16 milijardi kuna ili 72,33 posto svoje ukupne imovine. Rizik hrvatske obveznice toliko je velik da bi uprave mirovinskih fondova, najvećih kupaca obveznica koje su agencije za rejting proglasile smećem, trebali upozoriti državu da će zbog zaštite interesa 1,68 milijuna mirovinskih štediša konačno prestati financirati nesposobnost Vlade', kazala je Tireli.
Laburisti su stoga predložili svoja rješenja da se autoceste ne bi morale dati u koncesiju. Kao prvo predlažu reprogram kredita HAC-a s obzirom da kamate na svjetskom tržištu kapitala nikada nisu bile povoljnije. 'Kao drugo, moguće je izdati državne obveznice koje će otkupiti HNB. Naime u deviznoj rezervi HNB-a ima 12 milijardi eura, tako da bi HNB mogao dati četiri milijarde za kredit HAC-a. Kao treće moguće je rješenje da HAC izda obveznice koje bi onda otkupili mirovinski fondovi i građani koji imaju štednju', pobrojala je Tireli.
Usprotivili su se Laburisti i prodaji HPB-a, za koji smatraju da može pokrenuti hrvatsko gospodarstvo. Naime, kako je podsjetio Zlatko Tušak, u jučer raspravljenoj industrijskoj strategiji Vlada si je, među ostalim, zacrtala povećanje izvoza za 30 posto i 85.000 radnih mjesta, no i sam ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak odmah je priznao da nedostaje kapital za provedbu tih mjera dok su poduzetnici upozorili da ih ne prate poslovne banke.
Laburisti stoga smatraju da bi upravo HPB mogao biti rješenje za problem. 'Znamo da strane banke ne žele pomoći i financirati izvoz jer bi tako stvarale konkurenciju u svojim zemljama. Iako to znamo, ova vlast ipak pod svaku cijenu želi prodati jedinu banku koju ima u vlasništvu. Takva prodaja imat će dugoročne štete za gospodarstvo i kratkoročne koristi za krpanje proračunskih rupa. Upravo je HPB zlatna koka koja može biti pokretač hrvatskog gospodarstva, međutim Vlada se odlučila za prodaju od koje neće biti financijske koristi, a dobit će mrvice', poručio je Tušak.
Kako bi potkrijepio svoju vjeru u HPB, Tušak je kazao da ova banka, koja je gotovo uništena mutnim poslovima, nakon pet godina ima sve bolje rezultate. Prije dvije godine aktiva HPB-a bila je 17 milijardi dok je u šest mjeseci ove godine bila 19,1 milijardu. HPB-u su rasle i kreditne aktivnosti za servisiranje gospodarstva za sedam posto, a za građane 2,9 posto.
'Prodajom HPB-a izgubit ćemo i ovo malo financijskog suvereniteta koji imamo', zaključio je Tušak.
Izvor: Tportal
Autor: Maja Šurina
Foto: Patrik Macek /Piksell
Objavljeno: 17. 10. 2014.