Nažalost, iz godine u godinu standard hrvatskih građana sve je lošiji i lošiji. Većinu svojih primanja građani su prisiljeni trošiti na izdatke za hranu i osnovne potrepštine, za razonodu i luksuz ostaje vrlo malo. Odgovornost za one najsiromašnije leži u svima nama. 'Svi smo odgovorni', rekao bi književnik Petar Šegedin.

Sindikalist Krešimir Sever upozorava da će stanje najesen biti još gore i socijalne trgovine postaju hrvatska stvarnost.

-Stanje je puno gore nego što to statistika pokazuje, a država nema znanja kako pomoći najsiromašnijim građanima. Premalo je pučkih blagovaonica, a ljude je sram. Dio ljudi se ohrabri pa pomoć traži u socijalnim trgovinama. Vlasti ne vode brigu o siromašnima. Mijenja se i struktura namirnica koje se traže, a ljudi daleko manje kupuju jer se boje sutrašnjice. Najugroženije su obitelji s više djece, samačke obitelji, starije stanovništvo, nezaposleni, ali i oni koji rade, a ne primaju plaću – ističe Krešimir Sever.

Socijalne trgovine su oblik pomoći siromašnima

Socijalne trgovine jedan su od načina kako pomoći onima siromašnima. Takvi oblici pomoći ljudima funkcioniraju po načelu donacija. Dakle, trgovci doniraju proizvode trgovinama (uglavnom su to prehrambene namirnice i higijenske potrepštine), a ljudi na temelju socijalnog statusa dobijaju pomoć. Važno je istaknuti da oni ne posluju na tržišnim načelima, već su oblik društvene pomoći radi ublažavanja teškog socijalnog statusa ljudi.

Prve socijalne trgovine u Hrvatskoj počele su se otvarati 2009., a s produživanjem recesije u Hrvatskoj potreba za njima sve je veća i veća. Hrvatski Caritas u suradnji s trgovačkim lancem Lidlom otvorio ih je u Zagrebu i Gospiću te je sve više ljudi koji traže pomoć.

Broj korisnika socijalnih trgovina raste

Iz Lidla potvrđuju rast broja građana koji dolaze tražiti hranu i odjeću.

- To je jedan od naših programa korporativne odgovornosti. Broj korisnika iz dana u dan raste, a naš program trenutno ima 1 500 korisnika. U listopadu ćemo najaviti novu akciju kada ćemo prikupljati donacije, a poslat ćemo apel i da se uključe i drugi lanci. Građani najviše traže prehrambene namirnice, a u ovoj smo godini donirali socijalnim trgovinama odjeće za djecu u vrijednosti od 200 000 kuna - kaže Lana Jugo iz Lidla.

S lošom investicijskom klimom, povećanjem nezaposlenosti i smanjenjem socijalnih davanja može se očekivati daljnji pad standarda u Hrvatskoj. Socijalne trgovine sve će više tako dobivati na značaju. Ono što bi trebalo istaknuti jest da bi lokalne vlasti trebale više podržati otvaranje socijalnih trgovina i jačati svijest onih kojih su u mogućnosti da više doniraju i pomažu.
 
 
Izvor: Dnevno.hr
Autor: Damir Galić
Photo: Nikola Cutuk/PIXSELL
Objavljeno: 1. 8. 2013.