Koordinatori akcije Ne damo naše autoceste u Sisku
(Moj Sisak)
Za raspisivanje referenduma kojim će birači odlučivati hoće li dati hrvatske autoceste u koncesiju ili ne, od subote 11. listopada kad su aktivisti građanske inicijative „Ne damo naše autoceste“ krenuli u prikupljanje pa do četvrtka 16. listopada u Sisku je prikupljeno oko 3000 potpisa. Pitanje za koje se skupljaju potpisi je zapravo dopuna Zakona o cestama u kojoj je ključna ova rečenica: „Izgrađene javne ceste su strateški interes Republike Hrvatske i zabranjeno ih je davati u koncesiju za javne usluge“. Autoceste koje vrijede oko 10 milijardi eura, daju se u koncesiju za 3 milijarde dok se zarada koju bi eventualni koncesionar imao za 40 g. procjenjuje na oko 80 milijardi eura.
Potpisno mjesto na štandu u Ulici S. i A. Radića ispred Feroterma jučer je obišao glavni koordinator akcije „Ne damo naše autoceste“ Mijat Stanić zajedno s Anđelkom Kasunićem, koordinatorom akcije za Hrvatsku osim Zagreba i Marijanom Smernićem ispred braniteljskih udruga Siska. “Nastojimo obići što više mjesta da bismo vidjeli kakva je situacija i treba li kakva pomoć u prikupljanju potpisa. U usporedbi s drugim mjestima Sisak je za sada negdje ispod sredine. Od 41000 stanovnika preko 3000 potpisa nije loš rezultat jer nismo došli ni do pola vremena prikupljanja. Vidjeli smo da od 10 ljudi koji prođu pored štanda njih oko 7 potpiše što nam je poruka da trebamo otvoriti još više potpisnih mjesta u Sisku i da trebamo biti na mjestima gdje se ljudi najviše okupljaju, npr. u blizini robnih centara i društvenih događanja.“, rekao je Stanić.
U vezi podrške Siščana je rekao sljedeće: „Imamo nedvosmislenu podršku većine udruga, sindikata i jedinica civilnog društva kojima smo se obratili. Svi će sudjelovati na neki svoj način. Sudjelovanje je i kad netko potpiše i kad pozitivno o ovome priča što je velika podrška. Stvorena je pozitivna klima oko ovog pitanja. Uspjeli smo objediniti jedan vrlo široki ideološki i politički spektar što je danas teško postići. Imamo zastupljenost od ljevice do desnice. Ovu akciju su trebale više voditi udruge civilnog društva nego sindikati jer se radi o javnom interesu.
Ukratko je predstavio strukturu njihovog Organizacijskog odbora: „Imamo 7 predstavnika udruga civilnog društva i 7 predstavnika sindikata. Isti je broj da ni jedna od ovih grupa ne može sama donositi odluke. Dakle, odluka mora biti takva da je prihvatljiva bar još jednom članu iz druge ekipe. Stvorili smo nekoliko grupa koje nadziru i upravljaju ovim procesom. U ZG imamo oko 15-tak ljudi koji nisu za štandom već se brinu oko osiguranja dokumenata za otvaranje štandova u skladu sa zakonom, za dopise, za dodatna pojašnjenja i dr. Imamo i medijsku grupu koja se bavi odnosom s javnošću. Imao svoju web i facebook stranicu koja je vrlo aktivna s preko 20 000 lajkova. Imamo volonterski centar i besplatni telefon na koji se građani mogu prijavljivati za volontiranje: 08004229. Glavne koordinatorice za Zagreb su Marina Ivandić i Marija Hanževački, a za ostatak Hrvatske Anđelko Kasunić. „
Podrška ovoj inicijativi nije plebiscitarna tako da imamo i onih koji smatraju da treba dati naše autoceste u koncesiju strancima kako bi se napokon uveo red i dokinuo lopovluk kao i da se podrškom ovoj inicijativi ide na ruku uskim interesima pojedinaca, što je Mijat Stanić ovako prokomentirao:„To je ono ‘Brigo moja prijeđi na drugoga’. Što se tiče korupcije i organiziranog kriminala mi imamo institucije koje se time trebaju baviti. Ako država ne može obuzdati kriminal onda će se on pojavljivati na ulicama. Onda tog potencijalnog koncesionara može opljačkati neka skupina svaki tjedan pa se postavlja pitanje kako to spriječiti.“
Zbog nedovoljne učinkovitosti institucija unutar HAC-a od 2000. g. djeluje tim unutarnje kontrole koji prikuplja dokaze i podnosi prijave protiv onih koji obavljaju kriminalne radnje: „U HAC-u imamo negdje 100-njak povjerenika koji se bore protiv kriminala, a jedan od njih je i Darko Kilih iz Siska. Mi koji radimo u Hrvatskim autocestama kao Nezavisni cestarski sindikat do sad smo napravili cijeli niz kaznenih prijava na temelju kojih je do sada u pritvoru završilo preko 10 direktora, tajnika ministarstava, a neka od tih imena su: predsjednik nadzornog odbora i tajnih Ministarstva prometa Zdravko Livaković, pomoćnik ministra Milivoje Mikulić, direktor HAC- a Jurica Prskalo, pa direktor autoceste Rijeka- Zagreb Željko Korpar i drugi.
Kao najveći motiv zbog kojega bi građani Siska i okolice trebali dati svoj potpis Mijat je naveo sljedeće: „Kao prvo autoceste su razvojni element Republike Hrvatske, a ne komercijalni. To znači da one trebaju povezivati sva mjesta i građane i da trebaju razvijati privredu i turizam. Važno je da u državnim rukama mora ostati cijena cestarine. Ne može se dopustiti privatnom monopolisti, a autocesta je monopol, da on određuje cijene kakve želi. Cijena cestarine može otjerati vozila s autocesta. Iz prakse znamo da ukoliko damo autoceste u koncesiju ona će biti zatvorena za daljnje otvaranje pojedinih čvorišta i rast industrijskih zona. Ukoliko živite uz autocestu, a nemate priključak na nju to je kao da živite jako daleko od nje što je velika prepreka razvoju tog mjesta. Ja živim u Brodsko-posavskoj županiji. Kod Orpisavaca, Slavonskog Kobaša i Davora je nužno potrebno što prije otvoriti tri čvorišta jer ta tri mjesta između rijeke Save i autoceste izumiru, napušta ih se kao otoke i privredno zaostaju. Izgrađene autoceste su strateški interes RH i zabranjeno ih je davati u koncesiju za javne usluge. To je naše osnovno pitanje, a ono znači da možemo davati u koncesije neizgrađene autoceste. Tko želi koncesiju na autocestu nek’ je sam prvo izgradi. Nas su naše autoceste koštale 10 milijardi eura, a želi ih se prodati za 3 milijarde eura. Ako netko ima interes da 30-tak godina gradi neku autocestu onda to nije problem. Međutim izgrađene autoceste moraju ostati u rukama RH. Imamo iskustva i u Europi da je davanje autocesta u koncesije promašaj. Francuzi su svoje autoceste dali u koncesiju i nakon 4 godine žele raskinuti taj ugovor, ali za to moraju dati duplo više novaca nego što su dobili. Talijani imaju isti problem, a koncesiju svojih autocesta nazivaju majkom svih pljački. To je tako kad se razvojni koncept autocesta pretvori u komercijalni. U Francuskoj se dogodilo to da su se nakon davanja autocesta u koncesije počele stvarati sve veće gužve na lokalnim cestama. Onda država mora graditi sve više novih cesta za koje ne naplaćuje cestarinu kako bi primila sve veći promet. To se dogodilo i kod nas na dionici Zagreb- Macelj i u Istri. Vi danas u jutarnjim satima imate više vozila prema Krapini na lokalnoj cesti nego na autocesti jer su koncesionari digli cijenu između 70 i 230%. Za prvu kupinu vozila ono što ćete platiti kod nas 10 kn tamo ćete platiti 17 kn. Za 4. skupinu tj. kamione, na našoj dionici ćete platiti 100 kn, a na dionici Zagreb- Macelj ćete platiti 230. Imamo puno kamiona koji voze sporednim cestama uništavajući ih, prouzrokuju prometne nesreće, ljudi nam stradavaju i ginu, mi ulažemo u te lokalne ceste i trošimo novac na skrb o tim građanima koji su nastradali umjesto da rade i doprinose, oni postaju teret društva.“
Stanić tvrdi da je najveća sigurnost na autocestama tamo gdje se ne naplaćuje cestarina:“ Korisnici biraju onu cestu koja im je najbliža, najbrža i najsigurnija, a to su autoceste. Njemačka je to riješila tako da uzima dio iz goriva, a dio iz nekih drugih izvora. I mi bi iz turističke zarade i trgovine nekretninama mogli izdvajati za autoceste. Gdje je prošla autocesta tu su cijene nekretnina otišle gore od 200 – 300%. Korist su imali samo vlasnici tih nekretnina, a autocestu su gradili svi građani RH. Ima puno modela kako bi se to moglo regulirani. „
Darko Kilih, voditelj koordinacije za prikupljanje potpisa za SMŽ inicijative „Ne damo naše autoceste“ je poručio biračima: „Potpise možete dati još do 25. listopada na Gradskoj tržnici Kontroba u Sisku u jutarnjim satima, a poslije podne u Drugoj ulici na štandu ispred Feroterma. Još će biti štandova, npr. ispred Katedrale u nedjelju prije i poslije podnevne mise, a ispred Superkonzuma u Capragu cjelodnevno. Štandovi u Kutini, Popovači i Petrinja tržnica rade. Pozivamo vas da se prijavite za volontiranje na štandu pomoću naše web stranice ili facebook grupe, a možete mi se javiti i osobno na broj mobitela 0993231575. Hvala svim inicijativama, sindikatima i udrugama koje su nas do sada podržale kao i svim građanima koji su do sada dali svoj potpis.“
Između brojnih iskaza podrške od strane predstavnika građanske politike evo samo dva primjera. Predsjednik GI „Referendumski ustanak“ Zoran Mihajlović kaže da je podrška protiv monetizacije autocesta u skladu s njihovim pitanjem o zabrani rasprodaje prirodnih resursa i koncesija na njih:„ Ovo pitanje se odnosi na zabranu koncesija već izgrađenih autocesta pa nije općenitog karaktera kao naše. Mislim da ga treba podržati jer ceste trebaju ostati javno dobro od strateškog karaktera za cijelu državu.“ Slađana Morh ispred inicijative „Snaga svijesti 10. kolovoz 2014“ daje apsolutnu podršku sindikatu autocesta da se omogući zaustavljanje rasprodaje javnog dobra: „ Također podržavamo svaki napor da na čelo firmi koje upravljaju javnim dobrom dođu stručni ljudi i da se zaustavi vladavina nesposobnih.“
Podrška inicijativi „Ne damo naše autoceste“ u kojoj su se isprepliću interesi sindikata i građanske politike, jasno govori da se narod želi postaviti kao odlučni korektiv i jaka protuteža službene politike u skladu s čl. 1 Ustava RH koji jamči da vlast u RH pripada narodu i proizlazi iz naroda tako da se ova akcija prikupljanja potpisa mora promatrati u svjetlu probuđene svijesti naroda koji sve glasnije želi da ga se pita kao i da sudjeluje u kreiranju politike i u izgradnji svoje budućnosti.
Izvor: MojSisak.com
Autor: MojSisak.com
Objavljeno: 18. 10. 2014.