Konfliktni zakoni Vlade služe kao paravan za nastavak privatizacijske pljačke
(Dnevno.hr)
Nije bitno koje su nacionalnosti Branko Grčić i Slavko Linić, nego kakvi su ljudi. Nekako se čini da su Danajci. Hannah Arendt davno je prepoznala "stihijsku masu zlobnika", koju karakterizira nevjerojatna pakost. Ako je Linić sudjelovao u izradi nekog zakona, ne trebamo gubiti vrijeme dokazujući njegovu štetnost, nego se odmah usredotočiti na podvalu.
Ovdje je potrebito naglasiti da su udruge Potrošač i Franak podigle tužbu protiv poslovnih banaka u svezi kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku, i da je Radovan Dobronić presudio da banke moraju preračunati glavnicu u kune po tečaju na dan sklapanja kredita, uz fiksnu kamatu, omogućavajući korisniku kredita da povrat novca traže kroz zasebnu pojedinačnu tužbu. Novi Lex Linić naoko je na tragu Dobronićeve presude: ako tečaj valute u klauzuli aprecira više od 20 posto, kamatna stopa i fiksna marža ne smiju biti veće od početnih. Nemojte se veseliti, jer je Lex Linić providan politički spin, kao i Lex Perković, kao i svi ostali zakoni i sve ostale odluke koje je donijela aktualna Vlada, koja se kao i ona prethodna stavila u službu liberalnog fašizma. Današnja sjednica Vlade je izraz samovlašća i represije kakve smo imali u komunizmu. Iza paravana "Lex Linić" kriju se nove trošarine za gorivo, prodaja HPB, prodaja Croatia osiguranja, a "monetizacija autocesta" samo je odgođena na nekoliko tjedana, zbog aktualnih prosvjeda. Možete o Vladi pisati što god hoćete, nema njihovog uzmaka dok ne izađete na ulicu. Ako želimo izbjeći totalni kolaps, moramo pokrenuti konkretnu oružanu revoluciju.
(1) Lex Linić zadire u trodiobu vlasti. Donesen je nakon nepravomoćne presude Radovana Dobronića, sa namjerom da postane izgovor za odbacivanje Dobronićeve presude u drugostupanjskom postupku, čemu je pripomogla i izjava Branka Grčića da presuda u korist potrošača opterećuje bankarski sektor. Uz Branka Grčića, Zorana Milanovića i Borisa Vujčića, sastanku (dogovoru?) izvršne vlasti i banaka nazočio je i Slavko Linić - Grčić nije istupio u svoje osobno ime, nego ispred Vlade, pa i ispred Slavka Linića, ministra Financija. Slavko Linić je onaj isti Danajac iz Partije, koji je povećao PDV na četvrtinu, iako je pravilo da se ne povećava kada je zemlja u krizi.
(2) Deprecijacijski interval od 20 posto je prevelik. Bilo je dovoljno da se granica postavi na 10 posto, jer to visoko i jednako ne bi imalo efekta na kredite s valutnom klauzulom u euru. Linić nam priča o fiksiranju marže, kao direktnog pokazatelja zarade, a onda ostavlja mogućnost velike zarade na tečaju. Sve to može ostvariti određen psihološki učinak na sudstvo glede slučaja kredit s valutnom klauzulom u švicarskom franku.
(3) Kreditne rate bit će manje malo morgen. Nije zgorega ponoviti gradivo. Libor i slične kamatne stope reguliraju posudbe između banaka. Prošle je godine u svezi manipuliranja s liborom razotkrivena Barclays Bank. Formula kamata=libor+x*0,0001 možda funkcionira u svijetu, ali koda nas je bitno samo to za koliko nas postotaka deru, a onda se algoritam prilagodi. Znate, u toj formuli x*bp ne daje 2,5 posto. Linić uvodi fiksnu maržu zato što nije bila fiksna! Libor švicarca je padao, tečaj švicarca je rastao, a banke su povećale kamatu! To je neoprostivo, to je gore od najcrnjeg lihvarenja. Problem je šro Linić ne korigira kamatu, nego samo jedan parametar u nekom "domaćem" algoritmu, koji nije jasan nikome, koji nam nije otvoren, koji je namjerno "strukturiran" nejasno, da omogući muljažu. Osim toga, svi referentni koeficijenti danas su praktično na nuli, ali se ne zna njihovo kretanje u slijedećoj godini. Vlada će učiniti sve da banke i dalje enormno zarađuju. Možemo li očekivati novu strukturu rate, koja će dati visoku ratu za malu kamatu?