Rad u Savjetu bez plaće

• Kako to da ste se uključili u rad Savjeta?
- U rad Savjeta sam ušao jer su me pozvali iz Ministarstva prometa. U njemu ću štititi interese radnika na autoce­stama, kojih je oko 3200. Sa­vjet je osnovan kao tijelo ko­je nadzire rad savjetnika za monetizaciju autocesta i koje će prihvatiti ili neće prihva­titi neku od ponuda rješava­nja duga, a za rad u njemu ni­smo plaćeni.

Nisam protiv monetizacije autocesta, nego protiv njiho­va davanja u koncesiju ili pro­tiv prodaje dionica. Davanje u koncesiju ustvari je prodaja autocesta na određeni rok, a prodaja dionica prodaja za sva vremena. Naša je opcija prodaja obveznica koje bi izdali HAC i ARZ ili reprogram duga, što znači pretva­ranje kratkoročnih nepovolj­nih kredita u dugoročne i po­voljnije, pri čemu bi se držav­na jamstva za prijašnje kredi­te samo prenijela na nove.

Ne dam zeleno svjetlo

• Vaš angažman u Savjeta ne znači, dakle, i da dajete zeleno svjetlo za koncesiju?
- Tako je. To sam rekao i na sastanku Savjeta. Cilj je zaštititi zaposlene HAC-a i ARZ-a.
 
• No, u Vladi ističu da je davanje autocesta u koncesiju najbolje rješenje, jer HAC-u i ARZ-u iduće godine na na­platu dolaze ogromni izno­si, a država nema novca?
- Točno je da HAC-u i ARZ- u sljedeće godine na naplatu sjeda skoro milijardu eura du­ga, ali taj iznos ne ulazi u ja­vni dug. Kada je riječ o prora­čunu i deficitu, i tu je emisija obveznica najbolje rješenje. Nemam ništa protiv da Vlada kao vlasnik HAC-a i ARZ-a uzme dio prihoda od njihove prodaje i tako pokrpa prora­čunski manjak. Emisijom ob­veznica dali bismo i priliku građanima da na kamatama godišnje zarade 150 do 180 milijuna eura jer bi mogli ku­povati obveznice. Nismo ni protiv ulaganja mirovinskih fondova, ali neka ulažu u ob­veznice, a ne da im se autoce­ste daju u koncesiju. Oni se dosad nisu bavili upravlja­njem autocestama, niti to znaju raditi.

Zadnja opcija

• Vlada kaže da će, propadne li projekt koncesija, morati rezati plaće i mirovine?
- Mi kao sindikati smo se spremni suočiti sa stvarnim stanjem u zemlji i sudjelova­ti u rješavanju krize, ali to moraju podjednako podnije­ti svi. Rezanje plaća i mirovina je posljednje na što se može ići, prije toga treba iscrpiti sve druge mogućnosti.
 
 
Izvor: Jutarnji list, tiskano izdanje
Piše: ADRIANO MILOVAN
Foto: Tomislav Krišto/CROPIX
Objavljeno: 27. 8. 2013.