'Koncesija je puko spašavanje vlasti'
(Hrvatski prijevoznik)
"Idemo do kraja, na jesen krećemo s referendumom o autocestama, a prije toga ćemo Vladi predložiti plan restrukturiranja autocesta koji su izradili naši stručnjaci, ljudi koji znaju svoj posao", rekao je Marijan Banelli, predsjednik Bipartitnog socijalnog vijeća za sektor cestovnog prometa i predsjednik HUP-ove udruge Hrvatski cestovni prijevoznici.
Otpor vladinoj odluci o davanju autocesta u koncesiju najavili su zajedno sindikati i poslodavci djelatnika u prometu. Osim raspisivanja referenduma, najavljen je i prosvjed na Markovu trgu u četvrtak 18. srpnja te niz okruglih stolova.
Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić istaknuo je da plan o davanju autocesta u koncesiju nije ništa drugo nego spašavanje vlasti.
"Imamo situaciju da se građani pokušavaju zastrašiti izjavama o bankrotu države, međutim ne radi o spašavanju države, nego o spašavanju aktualne vlasti. Tvrdimo da je i ovo savjetovanje koje je Vlada naručila otpočetka poslužilo kao alibi za davanje autocesta u koncesiju.
Preskupo je platiti nekom 50 mln. kn da nam priča o koncesiji. Pritom su se drugi načini saniranja autocesta dotaknuli samo površno, a glavni fokus stavljen je na koncesiju. Prema informacijama kojima raspolažemo, u tom se savjetu spominje da bi sindikati u svemu tome mogli biti problem. Uvjeren sam da Vlada već ima unaprijed pripremljenu strategiju kako kompromitirati sva drugačija mišljenja.
Međutim, time onine monetiziraju HAC, nego državni proračun do kraja mandata ove vlasti. Zato ovo nije problem sindikata nego nacionalni problem, problem svih građana Hrvatske", kaže Mijat Stanić.
Zato će sindikati i poslodavci u prometu na jesen organizirati referendum kako bi se svi građani izjasnili o tome treba li ili ne treba davati autoceste u koncesiju. No, neće se ograničiti samo na autoceste.
Odgovornost
"Kad se donosila strategija upravljanja državnom imovinom, iz našeg sindikata poslan je zahtjev da u preambulu Ustava uđe prva rečenica da je imovina Republike Hrvatske imovina svih njezinih građana. To znači da nitko bez pristanka građana ne bi smio davati koncesije na autoceste, vode, šume i druga nacionalna blaga. A davanje autocesta u koncesiju na 50 godina nije ništa drugo nego prodaja. Većina aktivnog stanovništva koja je izdvajala za te autoceste neće doživjeti dase autoceste za njihova života vrate u vlasništvo države", rekao je Mijat Stanić.
Izjave poput one da će sindikati protivljenjem koncesiji preuzeti odgovornost za bankrot države smatra također zastrašivanjem građana. "Vlada se s jedne strane razbacuje novcem, a s druge tvrdi da novca nema. Da nisu platili izradu studije 50, 60 mln. kn, imali bismo toliko novca više. Za bankrot može biti odgovorna jedino vlada", rekao je.
Prijedlog sindikata i poslodavaca je da se problem otplate kredita za autoceste riješi reprogramom duga, a ne davanjem koncesije.
"Hrvatskim autocestama treba 12 do 13 mlrd. kn na 13,14 godina da bismo mogli reprogramirati dugove koji nam sada stižu u velikim anuitetima. Najveći problem je iduća godina kad nam na naplatu stiže preko 5 mlrd. kn, a nakon toga anuiteti se smanjuju", kaže Stanić.
Marijan Banelli pak kaže da ni u vladajućoj koaliciji ne postoji čvrsta suglasnost oko toga treba li autoceste dati u koncesiju. Banelli ističe da će promet na hrvatskim cestama ulaskom u Europsku uniju samo rasti te da su upravo prijevoz, logistika i turizam, uz poljoprivredu, glavni sektori u kojima Hrvatska može očekivati rast. Zbog toga bi bilo potpuno besmisleno odricati se prihoda koji će autoceste davati u budućnosti.
Argumenti protivnika koncesije su, među kojima ima i dosta ekonomskih stručnjaka, da je u gradnju autocesta uloženo 5,5 mlrd. eura, a prema procjenama od koncesije bi se moglo dobiti svega 3,2 mlrd.. Prema podacima koje smo dobili od HAC-a, od 2001. do 2012. hrvatski građani su samo na temelju trošarina iz goriva za autoceste dali 16,18 mlrd. kn, odnosno oko 2,15 mlrd. eura. To znači da su hrvatski građani u 11 godina praktički već otplatili više od dvije trećine iznosa za koji Vlada planira dati koncesiju. U tih 11 godina samo na temelju cestarina ostvareno je prihoda u iznosu 11,28 mlrd. kn, odnosno oko 1,5 mlrd. eura. No treba uzeti u obzir da su to bile godine kad autocesta nije bila dovršena te se većina godina odnosi na promet samo djelomično izgrađenim autocestama.
Otkad je dovršena autocesta prema Splitu i dalje do Vrgorca, znatno je porastao i promet na toj autocesti. Primjerice, 2003. je na autocesti A1 godišnji promet vozila iznosio 2,7 mln., 2005. već je narastao na 8 mln. godišnje, da bi od 2009. do 2012. prosječno godišnje tom autocestom prometovalo oko 11 mln.vozila. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju može se očekivati i daljnji rast prometa.
Zaduženost HAC-a
"Hrvatskom prolaze i dva cestovno-željeznička koridora, koridor V na relaciji Budimpešta-Zagreb-Rijeka i Budimpešta-Osijek-Ploče te koridor X Ljubljana-Zagreb-Beograd-Solun i Zagreb-Krapina-Maribor-Graz, što je strateški bitna činjenica za povećanje prometa", odgovorili su iz HAC-a.
Troškovi poslovanja i održavanja autocesta od 2008. do 2012. iznosili su u prosjeku godišnje 754 mln. kn, dok su ukupni troškovi uključujući i troškove poslovanja, održavanja i amortizacije iznosili oko 1,3 mlrd. kn godišnje. Trenutna kreditna zaduženost Hrvatskih autocesta iznosi 3 mlrd. eura, a u 37 aktivnih kredita otplaćeno je gotovo milijardu eura ili 31,5 posto.
"Važno je napomenuti da HAC na dan 30. lipnja 2013. ima na raspolaganju sredstava već ugovorenih kredita u iznosu 194 mln. eura koja će se koristiti u sljedećim razdobljima", stoji u odgovoru HAC-a.
Zanimljivo je i da se od ukupnog zaduženja 41 posto odnosi na strane, a 59 posto na domaće banke. U Vladi su za sada odlučni u provođenju plana o monetizaciji autocesta, a osim ministara Slavka Linića i Siniše Hajdaš-Dončića, to je potvrdio i premijer Zoran Milanović. Glavni koalicijski partner HNS također je sklon davanju autocesta u koncesije, a navodno je takvo rješenje predlagao i bivši predsjednik Radimir Čačić, uz obrazloženje da koncesionar može samo pomoći povećanju prometa, od čega bi koristi imala cijela država.
Predrag Štromar, župan Varaždinske županije i predsjednik Središnjeg odbora HNS-a, osobno smatra da davanje autocesta u koncesiju nije loš potez, ali pod određenim uvjetima. "Prije nego se krene u natječaj trebalo bi pripremiti i objaviti ugovor kako bi se transparentno vidjelo koje su obveze primatelja i davatelja koncesije", rekao je Štromar. Iako još nije definirano na koji bi se razdoblje autoceste dale u koncesije ni za koliki iznos, u javnosti se spominje 50 godina i iznos od oko 3 mlrd. eura.