KAKO TROŠE HEP I HAC Za informatički sustav koji nikad nije proradio dali čak 70 milijuna kuna!

Hrvatske autoceste su u studenom 2007. godine ugovorili gradnju dionice Velika Gorica - Buševec u vrijednosti 592 miljuna kuna s PDV-om. Ugovoreni rok završetka radova za prva dva kilometra dionice bio je deset mjeseci, a svih radova 14 mjeseci. To znači da je dionica trebala biti završena do kraja siječnja 2009.

No, Državna revizija je u svom izvještaju o reviziji učinkovitosti sustava javne nabave, koju su obavili u deset državnih poduzeća, utvrdila da je umjesto 14 mjeseci gradnja spomenute dionice trajala gotovo pet godina, a potrošeno je čak 11 milijuna kuna više nego što je planirano!

Produljivali rok 9 puta

Za spornu je dionicu HAC s izvođačem radova potpisao čak 9 dodataka ugovora kojim su produljivani rokovi. Do kolovoza 2013. izvođaču radova je plaćen 600,1 milijun kuna, što je za 11 milijuna kuna više od vrijednosti izvedenih radova. Od tih 11 milijuna kuna na zatezne kamate plaćene izvoditelju radova odnosi se 8,8 milijuna.

To je samo jedan primjer koji najbolje pokazuje sav kaos koji vlada u državnom poduzeću za gradnju i održavanje autocesta u državnom vlasništvu kad je riječ o javnoj nabavi. No nije i jedini. Revizija je utvrdila kako su se zbog propusta u javnoj nabavi, odnosno u projektnoj dokumentaciji produljivali rokovi i kod isporuke sustava za nadzor u tuneima Mala Kapela i Sveti Rok, zatim kod glavnog pregleda objekta na autocesti Zagreb - Bregana - Lipovac, i autocesti Zagreb - Goričan, te dogradnje čvora Ivanja Reka.

Ista stuacija u 10 tvrtki

A na nizu primjera koje raščlanjuju do u detalje vidljivo je kako gotovo ni jedna dionica autoceste nije završena na vrijeme, a negdje se kašnjenja ne mjere samo u mjesecima već i u godinama.

Državna revizija je naime obavila reviziju učinkovitosti sustava javne nabave u deset poduzeća u vlasništvu Republike Hrvatske te ih poslala Saboru. Njihova opsežna izvješća do u detalje opisuju sve važnije postupke javne nabave koje su ta poduzeća realizirala od 2011. do 2013. godine, a koji su ukupno teški 17,4 milijarde kuna. Najveći među njima su HEP, koji je u spomenute tri godine za javnu nabavu potrošio 9,1 milijardu kuna, te HAC sa 5,2 milijarde kuna.

Upravo primjeri postupaka javne nabave u tim poduzećima svjedoče da se pri nabavi roba ili usluga vrijednih više milijuna kuna državna poduzeća nikako ne ponašaju poput dobrog gospodara. Upravo suprotno.

Nisu naplaćivali penale

Revizori su kod svih deset poduzeća utvrdili nepravilnosti u upravljanju postupcima javne nabave, odnosno zaključili da je sustav nabave - neučinkovit.

Potkrepljuju to nizom primjera i argumenata - od toga da državna poduzeća loše planiraju javnu nabavu pa se nabavlja i roba koja nije potrebna, zbog manjkavosti natječajnih dokumentacija i nerealnih rokova završetak nekih radova se znatno produžuje. Potvrdili su revizori i da su neki natječaji pisani tako da se eliminira određene ponuditelje, a u nekim slučajevim ugovorene su različite cijene za istu vrstu radova. Isto tako državna poduzeća u mnogim slučajevima, unatoč tome što izvođači radova ili usluga nisu poštovali rokove, od njih nisu naplaćivali penale iako su trebali.

Milijuni bačeni u vjetar